Narviehija moža vydzielić miljardy jeŭra na padtrymku Ukrainy z najbujniejšaha ŭ śviecie suvierennaha fondu
Narviehija dahetul vydatkavała tolki 3,35 miljarda jeŭra na dapamohu Ukrainie, što značna mienš u paraŭnańni ź jaje skandynaŭskimi susiedziami — Danijaj i Šviecyjaj. Adnak situacyja moža źmianicca, piša Euractiv.com.

Narviehija razhladaje mahčymaść vykarystańnia svajho suvierennaha fondu dla rezkaha pavieličeńnia padtrymki Ukrainy na fonie prykmiet asłableńnia vajskovaj padtrymki z boku ZŠA.
Hetaja kraina vałodaje najbujniejšym u śviecie suvierennym fondam pamieram u 1,7 tryljona jeŭra, uklučajučy acenačnyja 109 miljardaŭ jeŭra prybytkaŭ ad pavyšeńnia cen na haz u 2022 i 2023 hadach.
Da hetaha času Narviehija vydatkavała tolki 3,35 miljarda jeŭra na padtrymku Ukrainy — sumu, jakuju redaktary viadučych šviedskich i dackich haziet nazvali «haniebnaj» i «vartaj žalu». Pavodle tych ža danych, Danija vydzieliła 5,41 miljarda jeŭra, a Šviecyja — 8,05 miljarda.
«Narviehija — adna ź niamnohich krain, jakaja maje značnyja finansavyja resursy, i tamu my pavinny nieadkładna pamnožyć našu padtrymku Ukrainy», — zajaviła ŭ subotu lidarka apazicyjnaj Libieralnaj partyi Narviehii Hury Miełbi.
Byłaja kansiervatyŭnaja premjer-ministarka Narviehii Erna Sulbierh zajaviła, što padtrymka pavinna być pavialičanaja «značna» i «chutka».
«Urad moža z upeŭnienaściu mierkavać, što ŭ parłamiencie jość vola da vydzialeńnia dadatkovych srodkaŭ», — zajaviła jana.
Libieralnaja partyja i Sacyjalistyčnaja levaja partyja zaklikali da terminovaha pasiadžeńnia parłamienta, ale, jak stała viadoma Euractiv, jany ciapier čakajuć prapanovy ŭrada.
«Narviehija ŭvachodzić u lik najbujniejšych donaraŭ Ukrainy. My ŭžo abaviazalisia vydzielić jak minimum NOK 167 miljardaŭ kron (14,7 miljarda jeŭra) na padtrymku da 2030 hoda,» — paviedamiŭ Euractiv pres-sakratar Ministerstva zamiežnych spraŭ.
«My chutka pradstavim prapanovu ab pavieličeńni padtrymki Ukrainy dla parłamienta» — skazaŭ premjer-ministr krainy Jonas Har Ściore, jaki braŭ udzieł u niadaŭniaj sustrečy jeŭrapiejskich lidaraŭ u Łondanie.
Ideja bolš aktyŭnaha vykarystańnia fondu dla padtrymki Ukrainy i jeŭrapiejskich abarončych vydatkaŭ nabiraje papularnaść u Narviehii.
Adnoj z prapanoŭ źjaŭlajecca kanviersija prykładna €300 miljardaŭ z €450 miljardaŭ u likvidnych ablihacyjach fondu ŭ jeŭrapiejskija abarončyja ablihacyi z umovaj, što hrošy buduć vykarystoŭvacca vyklučna dla raźvićcia abarony Jeŭropy.
Z 2001 hoda Narviehija stroha prytrymlivajecca biudžetnaha praviła, jakoje dazvalaje vydatkoŭvać nie bolš za 4%, a potym 3% svajho suvierennaha fondu kožny hod. Praviła było ŭviedziena pry šyrokaj mižpartyjnaj padtrymcy tady, kali premjer-ministram krainy byŭ Jens Stołtenbierh, jaki ŭ 2014-2024 hadach zajmaŭ pasadu hienieralnaha sakratara NATA.
Ciapier Stołtenbierh zajmaje pasadu ministra finansaŭ Narviehii i jon papiaredziŭ adnosna niebiaśpieki parušeńnia biudžetnaha praviła. «Heta niebiaśpiečnaja ideja — parušać biudžetnaje praviła, kab vydzielić bolš hrošaj dla Ukrainy», — skazaŭ jon 7 lutaha.
Ministerstva zamiežnych spraŭ Narviehii admoviłasia dać dadatkovyja kamientary nakont taho, nakolki jano choča pavialičyć dapamohu, spasłaŭšysia na zajavu Ściore.
«Usie astatnija palityki, jakija my pravodzim, zasnavanyja na tym, što my svabodnaja i niezaležnaja kraina, i što ŭ nas jość funkcyjanujučy mižnarodny paradak,» — skazaŭ ministr zamiežnych spraŭ Eśpien Bart Ejde.
Narviežskaja kampanija admoviłasia zapraŭlać palivam vajskovyja karabli ZŠA praz svarku Trampa ź Zialenskim
Jeŭrapiejskija lidary vykazvajuć Zialenskamu padtrymku ŭ jahonaj sprečcy z Trampam
Jeŭrapiejcy prapanavali svoj płan, chočuć, kab ZŠA da jaho dałučylisia. Ale hatovyja «rychtavacca da horšaha»
Pra što damovilisia na samicie ŭ Łondanie pa Ukrainie?
Ciapier čytajuć
Irłandziec, da jakoha małaja Cichanoŭskaja jeździła ŭ 1990-ja: «Kali b niechta skazaŭ, što adnoje z hetych dziaciej stanie palitykam, ja b pakazaŭ na Śvietu»
Irłandziec, da jakoha małaja Cichanoŭskaja jeździła ŭ 1990-ja: «Kali b niechta skazaŭ, što adnoje z hetych dziaciej stanie palitykam, ja b pakazaŭ na Śvietu»
«Pra ciažarnaść viedali tolki jana i jaje chłopiec». Stali viadomyja padrabiaznaści historyi ź miortvym niemaŭlom, znojdzienym u Baranavičach u pakiecie
Kamientary