U Motali źbirajucca pastavić pomnik pieršamu prezidentu Izraila
Byłoje miastečka Motal Ivanaŭskaha rajona — radzima pieršaha prezidenta Izraila Chaima Viejcmana. Sioleta 27 listapada spaŭniajecca 150 hadoŭ z dnia naradžeńnia palityka, i ŭ rodnych miaścinach pra heta nie zabyvajucca.

Pytańnie stvareńnia skulptury abmierkavali 10 vieraśnia na pasiadžeńni abłasnoj mastacka-ekśpiertnaj rady pa manumientalnym i manumientalna-dekaratyŭnym mastactvie Bresckaha abłvykankama. Kiravaŭ pasiadžeńniem namieśnik staršyni Bresckaha abłvykankama Vadzim Kraŭčuk.
«Hetaja inicyjatyva padtrymanaja ŭpaŭnavažanym pa spravach relihij i nacyjanalnaściaŭ, Ministerstvam zamiežnych spraŭ, Ministerstvam kultury i Ivanaŭskim rajvykankamam», — raskazaŭ Vadzim Kraŭčuk.

Chaim Viejcman — izrailski dziaržaŭny, palityčny dziejač i navukoviec-chimik, pieršy prezident dziaržavy Izrail (1948-1952). Jon naradziŭsia ŭ miastečku Motal u 1874 hodzie, ale ŭžo ŭ 11 hadoŭ razam ź siamjoj pierajechaŭ u Pinsk, paśla ž vyjechaŭ spačatku ŭ Jeŭropu, a potym u Paleścinu.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary