Alaksandru Łukašenku padčas jaho rabočaj pajezdki ŭ Oršu pradstavili siakiery biełaruskaj vytvorčaści. Raniej jon daručyŭ asvoić vypusk takoj ajčynnaj pradukcyi, piša BiełTA

Alaksandr Łukašenka ŭvažliva ahledzieŭ siakiery i paabiacaŭ aprabavać ich. Adnačasova jon pastaviŭ zadaču pierad pramysłoŭcami — užo na praciahu hoda asvoić vytvorčaść takich tavaraŭ, nieabchodnych dla pracy z draŭninaj.
«Heta hańba, što my bolš za pałovu (ad terytoryi krainy) majem lasy i ŭsio zavozim. Jašče adno jamu daručeńnie. Jon (vice-premjer Piotr Parchomčyk) usio dla lesu pavinien rabić tut. Kali nie mohuć niešta dla bienzapiły vyrabić— na pieršych etapach zakupim. Tamu na praciahu hetaha hoda jon pavinien pačać heta rabić. Jašče hetaha nie chapała kuplać», — daručyŭ Łukašenka.

Taksama jon daručyŭ uziać hetaje pytańnie na kantrol KDK, bo takoj pradukcyi zakuplajecca štohod na miljony dalaraŭ.
Ciapier čytajuć
«Hałoŭnaje nie zabyvać padzaradžać nie tolki telefon, ale i siabie samoha». Jak ukrainski vajskoviec žyvie z dvuma elektrastymulatarami. I što ŭ jaho z seksam?
«Hałoŭnaje nie zabyvać padzaradžać nie tolki telefon, ale i siabie samoha». Jak ukrainski vajskoviec žyvie z dvuma elektrastymulatarami. I što ŭ jaho z seksam?
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
Taćciana Zamiroŭskaja pieršy raz za 11 hadoŭ viarnułasia z ZŠA ŭ Jeŭropu. Mnohija maniery, zvyčki i navat ptuški, jakich my nie prykmiačajem, vyklikali ŭ jaje buru ŭspaminaŭ
Kamientary