Ekanomika1111

«Za 7 hadoŭ zarobak vyras amal udvaja». Kolki zarablajuć biełaruskija kiroŭcy ŭ Jeŭropie

Dziasiatki tysiač biełarusaŭ pracujuć kiroŭcami hruzavikoŭ u Polščy, Litvie i inšych krainach ES. «Naša Niva» pacikaviłasia, kolki jany realna zarablajuć.

Ilustracyjny zdymak. Fota: Getty Images/Jasmin Merdan

Kolki vychodzić za sutki?

Kiryła siem hadoŭ pracuje kiroŭcam-dalnabojščykam u polskaj firmie. Mužčyna kaža, što za hety čas jahony zarobak vyras amal udvaja. Ciapier za sutki jon atrymlivaje kala 100 jeŭra.

«Kali pačynaŭ u 2017 hodzie, sutačnyja składali 50 jeŭra, paśla — 55. Nabraŭšysia dośviedu, ja pajšoŭ na firmu, dzie płacili ŭžo pa 60», — zhadvaje mužčyna.

Asabliva adčuvalny rost zarpłaty ŭ jaho byŭ apošnija 2-3 hady. Hod tamu Kiryła znoŭ pierajšoŭ u inšuju firmu. Kaža, što ciapier za sutki pracy atrymlivaje 420 złotych (kala 105 jeŭra pa biahučym kursie).

«Ale apłačvajuć tolki pracoŭnyja dni. Kali «kruciš» pierapynki pa 24 i 45 hadzin, zarpłatu nie naličvajuć. Tamu z ulikam vychodnych, jakija ŭsio adno baviš u kabinie, vychodzić niedzie 350 złotych (kala 87 jeŭra) za sutki znachodžańnia na pracy».

Kiryła zvyčajna pravodzić u rejsie pa dva miesiacy, potym na 2-3 tydni jedzie ŭ Biełaruś. Mužčyna adznačaje, što ciapier akazaŭsia ŭ vyjhryšy praz toje, što złoty za apošni čas umacavaŭsia adnosna dalara i jeŭra.

«Try miesiacy tamu jeŭra byŭ pa 4,4 złotaha, ciapier apuściŭsia da 4. Tamu ŭ valutnym vymiareńni zarobak padros amal na 10%», — kaža surazmoŭca.

«Na firmie zaŭždy znojduć, za što aštrafavać kiroŭcu»

Michaił taksama pracuje kiroŭcam u polskaj kampanii i vykonvaje rejsy tolki pa ES.

«Apłata pasutkavaja, tamu niama roźnicy, ty adpačyvaješ 1-2 sutak abo jedzieš, bo pa fakcie ŭsio adno znachodzišsia na pracy. Staŭka 80 jeŭra za sutki, ale z ulikam taho, što ŭ našaj kampanii zaŭždy znojduć, za što aštrafavać kiroŭcu, pa fakcie vychodzić 75».

Ilustracyjny zdymak. Fota: «Naša Niva»

Mužčyna pracuje kadencyjami pa 2-3 miesiacy, potym na miesiac jedzie damoŭ.

«Atrymlivajecca, što za miesiac zarablaješ 2200-2300 jeŭra, ale kali miesiac siadziš doma, to zarpłatu nie naličvajuć, tamu pa maich padlikach z ulikam času, jaki pravodziš doma, u siarednim vychodzić kala 1600 jeŭra ŭ miesiac.

Skandynaŭski kirunak

Krychu bolš zarablaje Pavieł, jaki taksama pracuje ŭ polskaj firmie i vykonvaje rejsy ŭ skandynaŭskija krainy. 

«U mianie sutačnaja staŭka składaje 90 jeŭra, bo skandynaŭski kirunak ličycca bolš składanym. Maje kalehi, jakija jeździać pa Zachodniaj Jeŭropie, atrymlivajuć pa 75 jeŭra na tentavanach furach i pa 80 na ladoŭniach».

Na cysternie pa Hiermanii

Bolš za ŭsich surazmoŭcaŭ zarablaje Valer, jaki atrymaŭ polskaje hramadzianstva i pracuje kiroŭcam fury z cysternaj u Hiermanii.

«Miesiačnaja zarpłata składaje 3000 jeŭra, rejsy vykonvaju tolki pa terytoryi Hiermanii. Apłata stabilnaja. Tyja samyja hrošy za miesiac ja atrymlivaju jak u toj miesiac, kali kožny dzień na pracy, tak i za toj, kali paśla kadencyi jedu na dva-try tydni dadomu».

Nie tolki na furach

Mužčyna, jaki pracuje ŭ polskaj firmie kiroŭcam busa katehoryi S, za sutki pracy atrymlivaje 65 jeŭra.

«Raniej pracavaŭ na busie da 3,5 tony, tam apłata była taksama pasutkavaja, ale bolš za 45-50 jeŭra za V katehoryju nichto nie płacić, tamu paralelna vučyŭsia na kod 95 (kursy dla kiroŭcaŭ aŭto katehoryi S, S+Je) i šukaŭ pracu na hruzavik pad katehoryju S», — zhadvaje Andrej.

Mužčyna, aproč vyšejšaj staŭki, atrymaŭ bolš łahodny režym pracy, čym byŭ na lehkatanažniku.

Ilustracyjny zdymak. Fota: Getty Images/Jorg Greuel

«Na busach da 3,5 tony možna pracavać biez elektronnaha tachohrafa, dastatkova ŭručnuju vieści tachabuk. Jany pastajanna pierapisvajucca, padhaniajucca, kab było bolš pracoŭnaha času. U dadatak na małych hruzavikach niama zabarony ruchu pa niadzielach. Tamu heta piakielnaja praca ź nievysokaj apłataj», — ličyć Andrej.

Surazmoŭca, jaki ciapier pracuje na busie pad hruzavuju katehoryju S, kaža, što z ulikam staŭki 65 jeŭra ŭ sutki vučycca na katehoryju Je i pierachodzić na furu jon nie źbirajecca.

«Roźnica z apłataj dla furščykaŭ kala 10-15 jeŭra, ale pracavać na busie, choć i vialikim, značna praściej, čym na fury, tamu mianie tudy nie ciahnie», — tłumačyć mužčyna.

Čytajcie taksama: 

Minimalny zarobak u Litvie ciapier 708 jeŭra. U Biełarusi taksama padros — da 152 jeŭra

Na Homielščynie znajšli novaje radovišča nafty

Kamientary11

  • Valerik
    06.01.2024
    Tak i cieny vyrośli udvoja ili utroja.
  • Romyč
    06.01.2024
    Fury v Jevropie - eto prosto tichij užas. Zanimajut spłošnym potokom pravuju połosu, biez konca jedut. Mojo ličnoje diemokratičieskoje mnienije - obŝiestvo potrieblenija eto płocho.
  • Cehł
    06.01.2024
    Romyč, zhodny z vami, spažyvieckaja revalucyja, heta šlach da dehradacyi.

Ciapier čytajuć

Ci praŭda, što ŭzmacnilisia pravierki na biełaruskaj miažy? Što viadoma

Ci praŭda, što ŭzmacnilisia pravierki na biełaruskaj miažy? Što viadoma

Usie naviny →
Usie naviny

Stała viadoma, kolki biełarusaŭ atrymali ŭkrainskaje hramadzianstva, a kolki ich vydvaryli z krainy5

A vy viedali, što ŭ Minsku pracuje «Donier Tramp»? Što tam prapanujuć?2

Łukašenka siońnia lacić u Rasiju13

«Ja hatovaja stać ministram ekanomiki Biełarusi». Novy tvar u Kabiniecie Alisa Ryžyčenka — pra karupcyju na karyść Łukašenak, Zareckuju i reformy72

Vyjšaŭ na svabodu miedyjamieniedžar i były futbalist Siarhiej Kapaniec1

Tak vyhladaje Časaŭ Jar paśla zachopu rasijanami FOTY22

Nastu Łojku pieraviali na paŭhoda ŭ pamiaškańnie kamiernaha typu1

Prakuratura Polščy pačała papiaredniaje śledstva pa spravie ab vizach PBH. Ich atrymlivali ŭ asnoŭnym biełaruskija ajcišniki8

Cichanoŭski adkazaŭ Łukašenku nakont palitviaźniaŭ: Prosta zaraz 20 aŭtobusaŭ budzie na miažy, treba budzie, budzie 100 — zabiarem usich28

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ci praŭda, što ŭzmacnilisia pravierki na biełaruskaj miažy? Što viadoma

Ci praŭda, što ŭzmacnilisia pravierki na biełaruskaj miažy? Što viadoma

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić