Sport22

Z rasijskim chakiejnym kłubam padpisaŭ kantrakt 50-hadovy hulec. Niekali jon pryvoziŭ u Biełaruś Kubak Stenli

Z rasijskim kłubam Kantynientalnaj chakiejnaj lihi «Tarpieda» ź Nižniaha Noŭharada padpisaŭ hulniavy kantrakt bramnik Mikałaj Chabibulin. Admietnaść hetaha — u tym, što niekali viadomamu hulcu, alimpijskamu čempijonu až 1992 hoda spoŭniłasia ŭžo 50 hadoŭ. U sučasnym chakiei niaredkija vypadki, kali spartoŭcy hulajuć paśla 40, ale hulać na vysokim uzroŭni ŭ 50 — vialikaja redkaść. 

Mikałaj Chabibulin z Kubkam Stenli ŭ Minsku

Zrešty, Chabibulin nie hulaŭ na prafiesijnym uzroŭni ŭ chakiej uvieś hety čas, bo nibyta pakinuŭ sport amal 10 hadoŭ tamu, u 2014-m.

Alimpijskim čempijonam Chabibulin staŭ u 1992 hodzie ŭ składzie Abjadnanaj kamandy, stvoranaj zamiest zbornaj SSSR, jaki raspaŭsia za paru miesiacaŭ da startu Zimovych Alimpijskich hulniaŭ u francuzskim Albiervili. Vyjšła tak, što jon byŭ tady ŭ składzie zbornaj tolki trecim bramnikam i na lod ani razu nie vyjšaŭ. Tym nie mienš, załaty miedal jamu pavodle rehłamientu turniru naležaŭ, ale jaho zabraŭ sabie tahačasny hałoŭny trenier zbornaj Viktar Cichanaŭ. Zabraŭ, dy tak i nie addaŭ.

Chabibulin z-za hetaha pakryŭdziŭsia i ŭsie 1990-ja hady admaŭlaŭsia hulać za rasijskuju zbornuju, choć pavodle ŭzroŭniu dla jaje padychodziŭ.

A pakolki žonka va ŭradženca rasijskaha Jekaciarynburha była biełaruskaj, to adzin čas navat źjaŭlalisia idei, kab pryciahnuć jaho da vystupleńniaŭ za zbornuju Biełarusi. Jakija, praŭda, ničym nie skončylisia.

Paśla bramnik usio ž pamiryŭsia z kiraŭnictvam rasijskaj zbornaj dy navat zavajavaŭ u jaje składzie bronzavy miedal na Zimovych Alimpijskich hulniach 2002 hoda ŭ amierykanskim Sołt-Łejk-Sici (dzie biełaruskaja zbornaja, darečy, siensacyjna pierajhrała ŭ čverćfinale šviedaŭ i zaniała ahulnaje hanarovaje 4-je miesca).

Mikałaj Chabibulin i jahonaja žonka-biełaruska z Kubkam Stenli ŭ Minsku

Suviaź ža praz žonku Chabibulina ź Biełaruśsiu paśla ŭrešcie mieła vynikam toje, što ŭ 2004 hodzie, zavajavaŭšy ŭ składzie kłuba «Tampa-Bej Łajntynh» Kubak Stenli, jon, majučy pa ŭstanoŭlenaj u NCHŁ tradycyi prava niekudy jaho zvazić, pavioz trafiej nie na ŭłasnuju małuju radzimu, a na žončynu. Hetaha nadta zachacieŭ viadomy amatar chakieja Łukašenka, a damaŭlaŭsia pra toje z Chabibulinym tahačasny ministr unutranych spraŭ i pa sumiaščalnictvie kiraŭnik Fiederacyi chakieja Biełarusi Uładzimir Navumaŭ.

Kamientary2

  • Šrek
    28.12.2023
    Łukašenka chacieŭ kakojta kubak Stenli ? Iźmiena rodinie.
  • Čudoviščnaja ošybka
    28.12.2023
    Imiełoś vvidu Kubok Stalina

Ciapier čytajuć

«A što Epštejn? Možna padumać, što ty b admoviłasia». Boty ŭstali na abaronu Karyny Šulak

«A što Epštejn? Možna padumać, što ty b admoviłasia». Boty ŭstali na abaronu Karyny Šulak

Usie naviny →
Usie naviny

Fiaduta pra toje, ci budzie Kola pierajemnikam Łukašenki13

Cichanoŭskaja pavinna syści, kab ciapier niechta inšy «ni na što nie ŭpłyvaŭ» i «rabiŭ pustyja zdymki z Rute ci Tuskam»?59

Vajskoŭcy ZŠA zatrymali jašče adzin tankier rasijskaha cieniavoha fłotu1

U prajekcie novaj kanstytucyi Kazachstana źmianili farmuloŭku ab vykarystańni ruskaj movy6

Bačyli siamju na ŭpakoŭcy viadomaha batona? Ich adšukali ŭ Threads1

Na adnoj z vulic u centry Minska ŭviali adnabakovy ruch1

Urad Kira Starmiera trapiŭ u surjozny palityčny kryzis. I ŭsio znoŭ z-za Epštejna2

Najlepšy futbalist Biełarusi, jaki vybiraŭ pamiž tureckim i karejskim kłubami, pierachodzić u viciebski «Maksłajn»2

Vialikaja hutarka ź Lesiaj Rudnik pra seksizm, muža-reślera, zarobak doktarki navuk u Šviecyi, apazicyju i pamyłku Jeŭrasajuza28

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«A što Epštejn? Možna padumać, što ty b admoviłasia». Boty ŭstali na abaronu Karyny Šulak

«A što Epštejn? Možna padumać, što ty b admoviłasia». Boty ŭstali na abaronu Karyny Šulak

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić