Aleh Hazmanaŭ pra dziejańni Polščy i Litvy: Jak možna ich nie pakarać? Treba!
Viadomy rasijski śpiavak u prahramie «Žyćcio i los» na kanale «Rasija» padzialiŭsia svaim bačańniem vyrašeńnia kanfliktu Rasii z Polščaj i Litvoj.

Aleh Hazmanaŭ. Skrynšot videa
«My abaviazkova pieramožam. Ja dumaju, što vyjścia nie budzie: abo znoŭ usia Prybałtyka budzie z Rasijaj, abo sto adsotkaŭ my voś hety [Suvałski] kalidor, jaki… jany pierakryli dostup da našaha rehijona! My im addali Kłajpiedu, u ich nie było vychadu na Bałtyjskaje mora. Addali pałovu Kuršskaj kasy. My heta im usio addali. Jak jany siabie pavodziać paśla hetaha? Jak možna ich nie pakarać? Treba. Treba pastavić kropki nad «i». Raz voś tak, to pa-inšamu pavinna być», — cytuje słovy praŭładnaha śpievaka telehram-kanał Puł №3.
Darečy, u Hazmanava jość dom u łatvijskaj Jurmale.
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć
«Kali Rasija napadzie na NATO, Kalininhrad budzie źniščany ŭ pieršyja ž hadziny. Ale mohuć prajści dva tydni, pierš čym dadatkovyja siły prybuduć u Litvu» — hienierał Ben Chodžes

Kamientary