Śviet

Prezidentam Čarnahoryi abrany Jakaŭ Miłatavič. Jon pieramoh Miła Džukanaviča, jaki kiravaŭ krainaj bolš za 30 hadoŭ

Paśla druhoha tura prezidenckich vybaraŭ u Čarnahoryi pieramohu atrymaŭ były ministr ekanomiki Jakaŭ Miłatavič. Takim čynam, krainu bolš nie budzie ŭznačalvać jaho sapiernik — dziejny prezident Miła Džukanavič, jaki ź nievialikimi pierapynkami kiravaŭ Čarnahoryjaj z 1991 hoda, piša BBC.

Pa danych Centra pa manitorynhu i daśledavańniam (CEMI), Miłatavič atrymaŭ bolš za 60% hałasoŭ.

37-hadovy Miłatavič zjaŭlajecca adnym z zasnavalnikaŭ pravacentrysckaha ruchu «Jeŭropa ciapier» i zajmaje pasadu namieśnika jaho lidara.

U pieradvybarnyja abiacańni Miłataviča ŭvachodziła baraćba z karupcyjaj, palapšeńnie ŭzroŭniu žyćcia i kurs na ŭstupleńnie Čarnahoryi ŭ ES.

Pry hetym, jak pieradaje karespandent Bi-bi-si na Bałkanach, jaho padtrymlivajuć partyi, blizkija da Sierbii, Rasii i pravasłaŭnaj carkvy.

U niadzielu viečaram Džukanavič pryznaŭ paražeńnie i pavinšavaŭ svajho sapiernika ź pieramohaj.

Pa danych CEMI, jaŭka vybarščykaŭ skłała kala 70%. Čakajecca, što dziaržaŭnaja vybarčaja kamisija abjavić aficyjnyja vyniki ŭ najbližejšyja dni paśla taho, jak buduć razhledžanyja ŭsie skarhi na parušeńni padčas hałasavańnia, kali takija buduć padadzienyja.

Za čas svajoj palityčnaj karjery Džukanavič pryvioŭ Čarnahoryju da siabroŭstva ŭ NATA ŭ 2017 hodzie, a taksama da statusu kandydata na ŭstupleńnie ŭ Jeŭrapiejski sajuz.

Paśla rasijskaha ŭvarvańnia va Ukrainu Čarnahoryja dałučyłasia da sankcyj, uviedzienych ES suprać Kramla, i vysłała niekalki rasijskich dypłamataŭ. Rasija ŭklučyła Čarnahoryju ŭ lik niedružalubnych krain.

Pry hetym palityčnyja supierniki nieadnarazova abvinavačvali Džukanaviča i jaho partyju ŭ karupcyi, suviaziach z arhanizavanaj złačynnaściu i ŭ tym, što jon kiruje respublikaj, jak svajoj asabistaj votčynaj. Usie hetyja abvinavačańni jon zaŭsiody admaŭlaŭ.

Padčas pieradvybarnaj kampanii Džukanavič taksama staviŭ pad pytańnie zdolnaść Miłataviča pryvieści Čarnahoryju ŭ ES i kazaŭ, što jon moža być padvierhnuty ŭpłyvu prasierbskich sił.

Čytajcie taksama: 

U Finlandyi prajšli parłamienckija vybary. Premjerka Sana Maryn sydzie z pasady

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali30

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali

Usie naviny →
Usie naviny

Były vice-premjer z urada Rumasa čaćviorty hod nie moža pradać katedž u Drazdach. Ale canu padnimaje8

U Aŭstryi piatyja sutki šukajuć źnikłaha miesiac tamu 19‑hadovaha biełarusa. Voś što kaža siamja13

Pamierła Luboŭ Sankievič z Babrujska. Jana publična prasiła prabačeńnia za toje, što ŭ 1994‑m hałasavała za Łukašenku1

U Ždanovičach budujuć most, jaki złučyć dva rajony stalicy. Jakim jon budzie2

Čamu ciapier tak šmat klaščoŭ i što z hetym rabić?6

U dzień pačatku Pieciarburhskaha ekanamičnaha forumu USU nanieśli dziasiatak udaraŭ pa naftavym terminale ŭ porcie horada i bazie Bałtfłotu ŭ Kranštacie41

Parašenka zajaviŭ, što Ukrainie treba zaviaršyć kanflikt prosta zaraz20

Kiraŭnik DNR paviedamiŭ pra ŭdar drona pa aŭtobusie Maskva — Simfieropal3

Iran atakavaŭ bazy ZŠA ŭ Kuviejcie i Bachrejnie2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali30

«Sumny horad, pra jaki pryniata dobra kazać». Rasijanka raskrytykavała Minsk — biełarusy joj iranična padziakavali

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić