Łukašenka: Rasijskija vojski nas nie zachapili, ja ich siudy pryvioŭ i imi kiruju
Alaksandr Łukašenka padčas pasłańnia narodu sprabavaŭ zapeŭnić, što trymaje situacyju ŭ krainie pad kantrolem, a nie addaŭ jaje u haspadarańnie Pucinu.

Z vosieni minułaha hoda na biełaruskich palihonach raźmiaščajucca rasijskija vojski.
«Vojski zajmajucca bajavoj padrychtoŭkaj, znachodziacca ŭ hatoŭnaści da sumiesnych dziejańniaŭ pa abaronie našaj ahulnaj achoŭnaj prastory. I nie treba parycca, što tut Rasija niešta zachapiła. Usie hetyja rasijskija padraździaleńni navučajucca piaćciustami biełaruskimi aficerami. Pravodzicca bajavoje zładžvańnie, padrychtoŭka. Dzie treba — uzbrojvajucca, materyjalna zabiaśpiečvajucca. Pad našym kamandavańniem», — sprabavaŭ pierakanać prysutnych Łukašenka.
Hetak ža jon vykazaŭsia i pra jadziernuju zbroju: maŭlaŭ, jaje nie prosta raźmieściać na terytoryi Biełarusi, heta budzie jaho zbroja.
Heta ŭžo nie pieršy raz, kali Łukašenka aburajecca tym, što ŭ narodzie kažuć, što ŭsim faktyčna rasparadžajecca Pucin i «ruskija tut pieški chodziać».
ADKB źbirajecca sioleta pravieści ŭ Biełarusi ŭžo piać vučeńniaŭ. Dadalisia «Barjer» i «Skała»
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary