Śviet

Pryjom Finlandyi i Šviecyi ŭ NATA: Erdahan choča na hetym zhulać

Prezident Turcyi Redžep Taip Erdahan zajaviŭ, što Finlandyja i Šviecyja źjaŭlajucca «haściavym domam dla terarystaŭ», majučy na ŭvazie Pracoŭnuju partyju Kurdystana. «My nie možam hladzieć na heta pazityŭna», — padkreśliŭ turecki lidar, jaho cytuje miascovaje ahienctva Anadolu.

«Ciapier my sočym za raźvićciom padziej u dačynieńni da Šviecyi i Finlandyi, ale nie bačym [u hetym] pazityvu», — skazaŭ Erdahan. Pavodle jaho, skandynaŭskija krainy źjaŭlajucca «haściavym domam dla terarystyčnych arhanizacyj».

Jon adznačyŭ, što členy zabaronienaj u Turcyi Rabočaj partyi Kurdystana žyvuć u Šviecyi, Niderłandach i navat vystupajuć u parłamiencie. «My nie možam hladzieć na heta pazityŭna», — skazaŭ na zakančeńnie palityk.

12 maja prezident Finlandyi Saŭli Niiniścio i premjer-ministr krainy Sana Maryn zajavili pra nieabchodnaść dla svajoj krainy nieadkładna padać zajaŭku na ŭstupleńnie ŭ NATA. Kiraŭnik MZS Finlandyi Pieka Chaavista patłumačyŭ hetaje rašeńnie tym, što «vajennyja dziejańni, pačatyja Rasijaj, stvaryli niebiaśpieku dla stabilnaści ŭsioj Jeŭropy». Šviecyja, u svaju čarhu, płanuje padać adpaviednuju zajaŭku 16 maja.

Raniej taksama, akramia Turcyi, svaich metaŭ na fonie ŭstupleńnia dźviuch skandynaŭskich krain u aljans pasprabavała dabicca Charvatyja. Charvacki prezident Zoran Miłanavič paličyŭ zajaŭki Šviecyi i Finlandyi na ŭstupleńnie ŭ NATA «niebiaśpiečnaj avanturaj». Na jaho dumku, hetyja krainy nie mohuć dałučycca da błoku da źmieny zakona ab vybarach u Bośnii i Hiercahavinie ŭ intaresach baśnijskich charvataŭ, čamu majuć paspryjać zachodnija krainy. Praŭda, u Charvatyi, u adroźnieńnie ad Turcyi, prezident nie źjaŭlajecca ŭsiaŭładnym kiraŭnikom, jaki prymaje važnyja rašeńni samastojna.

U toj ža čas pres-sakratar Biełaha doma Džen Psaki zajaviła, što ZŠA padtrymajuć ustupleńnie Finlandyi i Šviecyi ŭ NATA. Adnaznačna padtrymlivajuć finaŭ i šviedaŭ taksama Brytanija, Hiermanija, Francyja, Polšča, krainy Bałtyi i Paŭnočnaj Jeŭropy.

Ale luboje pašyreńnie NATA patrabuje adnahałosnaha ŭchvaleńnia ŭsimi členami aljansu. Turcyja źjaŭlajecca členam NATA z 1952 hoda.

Čytajcie taksama:

Finlandyja abviaściła pra rašeńnie ŭstupić u NATA. Rasija niazdolnaja heta sarvać

Kamientary

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?12

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?

Usie naviny →
Usie naviny

Papa Leŭ XIV dvojčy telefanavaŭ u bank, jamu nie vieryli i kłali słuchaŭku4

Ukraina ŭzhadniła vizit Cichanoŭskaj u Kijeŭ7

«Užyŭ u sacsietkach słova «kałchazan». Za što mahli asudzić byłoha maładafrontaŭca Jaŭhiena Skočku3

Učora ŭ Babrujskim rajonie naziraŭsia bujny pyłavy vichor VIDEA2

Rasijskija viarboŭščyki zavablivajuć na vajnu vakansijami ŭ Biełarusi13

U Homieli 9‑hadovyja chłopčyki vyrašyli pravieryć, jak haryć antysieptyk. Adzin ź ich špitalizavany3

«Byvajuć prosta bolevyja zapoi. Kali ty z bolu nie vyłaziš…». Halina Kazimiroŭskaja — pra baraćbu z ankałohijaj, chimijaterapiju i toje, čamu nie ŭmieje prasić dapamohi12

«Korm — škury ź miasakambinata». Minčuki skardziacca na pach ad sabačaha hadavalnika ŭ centry stalicy1

Jašče adzin aŭtobus nie puścili ź Biełarusi ŭ Litvu praz novyja sankcyi13

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?12

Dalar na minimałkach. Čamu nasupierak prahnozam ekanamistaŭ rubiel nie padaje, a ŭmacoŭvajecca?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić