Hramadstva

Śpiektakl pa ramanie Sašy Filipienki «Były syn» nie dazvolili ŭ Biełarusi, premjera adbudziecca ŭ Kijevie

Novy ŭdar cenzury pa kultury: upraŭleńnie kultury Minharvykankama nie vydała hastrolnaha paśviedčańnia dla śpiektakla Sučasnaha mastackaha teatra pa ramanie Sašy Filipienki «Były syn».

Saša Filipienka. Fota Nadziei Bužan.

Saša Filipienka — rasijski piśmieńnik biełaruskaha pachodžańnia, žyvie ŭ Maskvie. Filipienka — adzin z samych vydavanych i pierakładanych sučasnych rasijskich piśmieńnikaŭ, maje ŭžo suśvietnaje imia, a «Były syn» — kniha, jakoj jon zdabyŭ viadomaść.

Zajaŭku na hastrolnaje paśviedčańnie — hety pieražytak tatalitarnych časoŭ, jaki nie isnuje ŭ jeŭrapiejskich krainach — teatra padavaŭ u śniežni, dahetul nie atrymaŭ jaho. Hienieralny prahon akciory repietavali na kvatery hałoŭnaha režysiora Uładzimira Vušakava, raskazaŭ jon «Narodnaj voli». 

«Były syn» — kniha, napisanaja na biełaruskim materyjale.

Filipienka napisaŭ u siabie ŭ fejsbuku, što premjera śpiektakla adbudziecca ŭ Kijevie 19 maja.

U zamiežžy pracuje nad svajoj novaj knihaj i adzinaja biełaruska, uhanaravanaja Nobieleŭskaj premijaj, — Śviatłana Aleksijevič. A da niefarmalnaha «čornaha śpisu» zabaronienych muzykaŭ dadaŭsia «J-Mors», kancerty jakoha admianili ŭ Hrodzienskaj vobłaści. 

Čytajcie taksama:

«U Rasii budzie adbyvacca katastrafičnaje». Saša Filipienka pryvioz syna ŭ Minsk i raskazvaje pra situacyju ŭ Maskvie i svaje ŭražańni ad radzimy

Andrej Makarevič, Parfionaŭ, Šaŭčuk, Volski, Dudzinski pračytajuć usłych raman biełaruskaha piśmieńnika

«Nie ŭjaŭlaju navahodni zvarot Łukašenki». Vialikaja hutarka ź piśmieńnikam Sašam Filipienkam

Saša Filipienka na ŭručeńni premii ŭ Maskvie havaryŭ pra źniavolenych biełarusaŭ

«450 vypadkaŭ katavańniaŭ»: piśmieńnik Saša Filipienka napisaŭ adkryŭ list Rene Fazelu

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

Usie naviny →
Usie naviny

Na stancyi mietro «Płošča Lenina» žančyna ŭpała na rejki

Jak idzie ramont mosta na praśpiekcie Niezaležnaści FOTY1

U Litvie chočuć stvaryć dronavuju zasłonu na miažy ź Biełaruśsiu1

«Patelefanujcie Pucinu»: Rute papiaredziŭ Kitaj, Indyju i Braziliju pra druhasnyja sankcyi3

U parku Čaluskincaŭ źjavicca «Vieža svabodnaha padzieńnia»2

Miadźviedzieŭ pra ŭltymatum Trampa: Rasii ŭsie roŭna8

«Adzin hladzieŭ telefon, druhi razmaŭlaŭ, a treci ŭ baku naziraŭ». Jak ciapier pravodziać dopyty na miažy Biełarusi ź ES18

Trampa spytali, ci jon usio jašče ličyć NATA sastarełaj arhanizacyjaj

Pakalečanaja ŭ Dubai ŭkrainskaja madel pačała havaryć34

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić