Hramadstva2020

«Kanstytucyja 1994 hoda nas nie źbierahła». Hladzicie debaty: spačatku novaja Kanstytucyja ci novyja vybary?

Što spačatku: novaja Kanstytucyja ci novyja vybary? Pra heta ŭ novym vypusku debataŭ «DysKUT» razvažajuć palitołah, analityk Centra jeŭrapiejskaj transfarmacyi i siabra Kaardynacyjnaj rady Andrej Jahoraŭ i palityčnaja ahladalnica, redaktarka sajta «Našie mnienije» Valeryja Kaściuhova. 

Fota Nadziei Bužan

«Pazicyja, što spačatku novyja vybary, a potym Kanstytucyja — jana, u pryncypie, pravilnaja, ale ŭ toj situacyi, kali my nie majem pieramoŭnaha pracesu pamiž Śviatłanaj Cichanoŭskaj i Kaardynacyjnaj radaj i pradstaŭnikami biełaruskaj ułady, — miarkuje Jahoraŭ. — Nie majem vykanańnia bazavych patrabavańniaŭ chacia b u vyhladzie vyzvaleńnia palityčnych źniavolenych i pačatku niejkaha ŭznaŭleńnia funkcyjanavańnia prava ŭ Biełarusi».

Palitołah ličyć, što kanstytucyjnaja reforma, jakaja siońnia naviazvajecca ŭładami, nie maje adnosin da realnaj źmieny Kanstytucyi ŭ Biełarusi.

«Kali ja kažu, što spačatku treba mianiać Kanstytucyju, a ŭžo potym pravodzić vybary, ja kažu pra pierachodny praces, to bok toje, što musić adbycca paśla taho, jak palityčny kryzis u Biełarusi budzie vyrašany, — praciahvaje Jahoraŭ. — Vyrašeńnie palityčnaha kryzisu — heta pieramovy pamiž biełaruskimi ŭładami i Śviatłanaj Cichanoŭskaj i KR. Ja baču prykładna taki praces: spačatku ŭ pieramovach vyznačajecca struktura pierachodnaha ŭradu. Va ŭrad pryznačajucca ludzi z boku Kaardynacyjnaj rady i Cichanoŭskaj, častka ludziej zastajecca. Kaniečnie, musiać syści ludzi, niepasredna adkaznyja za masavyja parušeńni pravoŭ čałavieka i hvałt na vulicach: to bok usie kiraŭniki siłavych struktur, jany być zamienieny na inšych». 

Čym hety pierachodny ŭrad musić zaniacca?

«Pad jaho kantrolem musić być pierapryznačany skład Centralnaj vybarčaj kamisii. I tady pieršyja vybary paśla hetaha musiać prajści ŭ Kanstytucyjnuju asambleju, jakaja pavinna raspracavać novuju Kanstytucyju, — tłumačyć Andrej Jahoraŭ. — I dalej užo pa novaj Kanstytucyi pavinny prajści vybary prezidenta. Bo kali nie budzie zroblena tak, to novy prezident, jaki atrymaje paŭnamoctvy pa Kanstytucyi 1996 hoda, atrymaje kalco ŭsieŭładździa, i heta jaho sapsuje».

Ale, stavić pytańnie Valeryja Kaściuhova, ci źmiena Kanstytucyi vyrašyć realnyja prablemy ludziej? 

«Kanstytucyja 1994 hoda nie źbierahła nas ni ad 25 hod aŭtarytarnaha kiravańnia, ni ad masavych represij, ni ad pravavoha defołtu ŭrešcie rešt. To bok tak, dobra, kab kanstytucyjny dakumient byŭ bolš demakratyčny i svabodny, ale pa sutnaści złaja palityčnaja vola zdolnaja sapsavać jaho ŭ luby momant, vykarystoŭvajučy ŭsie hetyja nizkija pryjomy», — kaža jana.

Poŭnaja dyskusija — na jutub-kanale debataŭ «DysKUT»:

Hladzicie taksama: Jakim pavinna być studenckaje samakiravańnie pry dyktatury? Dyskutujuć lidary moładzi

Kamientary20

Ciapier čytajuć

Druhi syn Kałaŭra atrymaŭ vysokuju pasadu1

Druhi syn Kałaŭra atrymaŭ vysokuju pasadu

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi stvorać turystyčny simvał krainy6

Śpikier Kaardynacyjnaj rady Arciom Bruchan pahaliŭsia nałysa, bo jaŭka na vybarach skłała mienš za 5000 čałaviek19

«Užo i pa Jeŭropie niebiaśpiečna padarožničać». Biełaruska, jakuju zatrymali ŭ Italii pa zapycie Minska, viarnułasia da siamji ŭ Polšču

U Maskoŭskaj vobłaści pačaŭsia hihancki pažar — dym i połymia vidać za dziasiatki kiłamietraŭ4

Anhlijski futbolny kłub dyskvalifikavali za špijanaž za supiernikami1

Pasłuchajcie pieśniu «Ziamla baćkoŭ», jakuju na «Fiestyvali nadziei» vykonvali trojčy16

Nacyjanalny mastacki muziej nabyŭ słucki pojas daŭžynioj bolš za čatyry mietry4

U Biełarusi zapuściać rasijskuju sistemu, jakaja prezientujecca jak anałah Starlink3

Praz dva hady ŭ Jeŭropy budzie novy pastaŭščyk hazu

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Druhi syn Kałaŭra atrymaŭ vysokuju pasadu1

Druhi syn Kałaŭra atrymaŭ vysokuju pasadu

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić