Hramadstva1414

Ananič: U asnovie redakcyjnaj palityki pavinny być dziaržaŭnyja pryjarytety

Ministr infarmacyi Biełarusi Lilija Ananič zaklikała žurnalistaŭ u svajoj pracy nie raździalać paniaćci maralnaści i patryjatyzmu. Pra heta jana zajaviła 18 listapada ŭ Minsku na V forumie maładych žurnalistaŭ «Ahulny pohlad u budučyniu. ŚMI: maralnaje vymiareńnie».

«Maralnaść — heta nie tolki najvažniejšy składnik čałaviečaj asoby, ale i adna z samych hałoŭnych hramadskich katehoryj, — zajaviła Ananič. — Tamu što heta padmurak raźvićcia hramadstva, dziaržavy, maralnaść važnaja ŭ dačynieńni da ludziej, u vybudoŭvańni budučyni svajoj krainy, maralnaść u dačynieńni da minułaha. I ŭ suviazi z hetym ja b chacieła adznačyć, što asnoŭnuju rolu ŭ hetym pracesie hrajuć žurnalisty».

«Jość chodki taki [vyraz] «žurnalistyka — čaćviortaja ŭłada». My nie budziem admaŭlać, što ŭ žurnalistyki dastatkova ŭpłyvu na hramadskija pracesy, ale pavinna spałučacca voś hetaja ŭładarnaść ŭ jaje prajavie i adkaznaść z tym, jakoje słova my niasiem u hramadstva», — dadała ministr infarmacyi.

Pavodle słoŭ Ananič, siońnia «kožny čałaviek, jaki ŭziaŭ u ruki hadžat, moža ŭjavić siabie žurnalistam, moža pisać, dzialicca mierkavańniem». «I voś hetaja katehoryja błahaśfiery — heta tyja mahčymaści, jakija jość u kožnaha. Ale prafiesijny žurnalist niasie jašče i prafiesijnuju adkaznaść za słova, jakoje danosicca, — padkreśliła kiraŭnik Mininfarma. — Jak u daktaroŭ jość taki pryncyp «nie naškodź», ja liču, što i ŭ žurnalistaŭ taksama voś hety pryncyp pavinien pracavać. Tamu što treba ŭ pieršuju čarhu razumieć, što ty niasieš infarmacyju dla stvareńnia, kali ty bačyš u hetym svaju metu».

«Vielmi važna nie raździalać paniaćcie maralnaści z paniaćciem lubovi da svajoj krainy i patryjatyzmam, — ličyć Ananič. — Heta nie kaža pra toje, što treba pryhładžvać teksty, nie bačyć prablem. Treba dakopvacca da sutnaści, treba być udumlivym. Nichto akramia nas, biełaruskich žurnalistaŭ, nie maje prava i nie tak adkazny namalavać naša siońniašniaje žyćcio, u sensie žurnalisckim. Tolki my abaviazanyja raźvivać svaju krainu, i naša słova pavinna być hałoŭnym. Mienavita dziaržaŭnyja pryjarytety pavinny być u asnovie redakcyjnaj palityki, nakiravanaj na stvareńnie».

Sieminar arhanizavany Ministerstvam infarmacyi, Biełaruskim sajuzam žurnalistaŭ i Biełaruskim respublikanskim sajuzam moładzi.

Kamientary14

Ciapier čytajuć

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj20

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenkaŭskich i rasijskich špijonaŭ na miažy sustrakali z kvietkami VIDEA4

Dzie «Fłaminha» i nakolki jana efiektyŭnaja? Źjaviŭsia analiz usich viadomych atak našumiełymi ŭkrainskimi rakietami10

Anžalika Borys: Andrej Pačobut nie maje abmiežavańniaŭ, moža viarnucca ŭ Biełaruś6

Harnałyžny kompleks «Łahojsk» vystavili na aŭkcyjon1

Fiestyval Lidbeer sioleta ŭsio ž adbudziecca1

«Davaj, Bratan! Ubačymsia na niebie. A dzie jašče? U piekle my byli». Pamior były palitviazień Raman Ramanaŭ14

Ścipłaja, ale važnaja navina: Abjadnanyja Arabskija Emiraty pakinuć APIEK i APIEK+ z 1 maja5

Siarod vyzvalenych biełaruskich palitviaźniaŭ — manach-karmielit Hžehaž Havieł2

Tusk raskazaŭ, jakija słovy Pačobuta byli pieršymi na voli8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj20

Na pratestancki fiestyval u «Čyžoŭku-Arenu» jedzie amierykanski prapaviednik Franklin Hrem. Razam ź im čakajuć Koŭła z žonkaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić