Afiša

«Ščaślivyja dni» z «Frankienštejnam»

Debiutnaja stužka Alaksieja Bałabanava i televizijnaja versija Frankienštejna.

Na ekranie debiutnaja stužka Alaksieja Bałabanava i televizijnaja versija Frankienštejna.

Ład, 22.25

posterŠčaślivyja dni (Sčastlivyje dni)
Rasieja, 1991, čorna-bieły, 86 chv.
Režyser: Alaksiej Bałabanaŭ
Roli vykonvajuć: Viktar Sucharukaŭ, Anžalika Niavolina, Jaŭhien Miarkurjeŭ, Hieorhi Tejch, Mikałaj Łaŭroŭ
Žanr: Absurdysckaja drama pavodle tvoraŭ Semiuela Bekieta
Pryzy: Pryz žury krytykaŭ na kinafeście ŭ Zarečnym, pryz za lepšy poŭnametražny film na kinafeście “Debiut” (Maskva)
Adznaka: 6 (z 10)

Paśla ranieńnia ŭ hałavu hieroj stužki (Viktar Sucharukaŭ) zhubiŭ pamiać i straciŭ poviazi z realnym žyćciom. Ź labaratoryi jaho vyšturchnuli na vulicu, dzie jon badziajecca j nia zdolny znajści siabie. Čałavieku padabajecca pryhažunia (Anžalika Niavolina), ale jana nie źbirajecca adkazvać na jahonaje kachańnie, bo zaniataja ŭ najstaražytnaj prafesii…

Dziŭny, absurdovy, viazki i chałodny film. Debiutnaja poŭnametražnaja stužka Alaksieja Bałabanava, admietnaja cełasnym vykštałconym stylem i praniźlivym adčužeńniem. Źlakana-nieprykmietny Viktar Sucharukaŭ, biaźvinna-drapiežnaja Anžalika Niavolina – i popielna-šeryja saviecka-bekietaŭskija śnieńni.

STV, 00.35, 1-aja seryja

posterFrankienštejn (Frankenstein)
Słavaččyna – ZŠA, 2004, kalarovy, 204 chv (televizijny seryjał)
Režyser: Kievin Konar
Roli vykonvajuć: Luk Hos, Alek Ńjumen, Džuli Dempi, Donald Sazerłend, Monika Chilmierava, Ŭiljam Hiort, Łajana Bamberh
Žanr: Film žachaŭ pavodle adnajmiennaha ramana Mery Šeli
Pryzy: Premija “Emi” Bieatryks Dalinhieravaj za najlepšy hrym
Adznaka: 5,5 (z 10)

Małady navukoviec Viktar Frankienštejn zaciata daśleduje nieviadomaje. U svajoj labaratoryi z častak pamierłych ciełaŭ jon źbiraje i ažyŭlaje novuju istotu. Ale pačvara, abražanaja ahidaju svajho baćki, pačynaje pomścić svajmu stvaralniku…

Televizijnaja ekranizacyja klasyčnaha ramanu žachaŭ, ździejśnienaja kanałam Hallmark, dasłoŭna śleduje za aryhinałam. Atmasfera XIX stahodździa (samaje kaštoŭnaje ŭ filmie), hatyčnyja razvaliny ŭ harach (dzie navukoviec i jahonaje stvareńnie viaduć maralny dvuboj), palarnyja ildy.

Niaščasna-ramantyčnaja ažyŭlenaja istota (Luk Hos), buntar-navukoviec (Alek Ńjuman), bahabajazny prafesar (Ŭiljam Hiort), sumlenny kapitan (Donałd Sazerłend).

Nietaropki film raściahnuty na niekalki seryj i, adpaviedna aŭdytoryi, vyzvaleny ad žorstkaściaŭ.

Kinaterminy

Kinapadziei

Usie filmy

Kinatvorcy

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni22

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni

Usie naviny →
Usie naviny

Minčanka vyratavała lebiedzia, jakoha dziaŭbli varony na Kamsamolskim voziery1

BČ: Polskija ciahniki nie vytrymali vialikich marazoŭ. Ale mahčyma heta niapraŭda6

Na Sašu Filipienku zaviali kryminałku za raspovied pra ŭłasnuju tvorčaść1

Ukraina zajaŭlaje, što ŭdaryła «Fłaminha» pa palihonie, adkul Rasija zapuskaje «Arešnik». Jaki vynik?6

Na biełaruskich aŭtamahistralach pastaviać čyrvona-zialonuju łaziernuju sistemu apaviaščeńnia

Biełarusu admovili ŭ polskim hramadzianstvie praz drobny štraf čatyrochhadovaj daŭniny34

Na «Biełsacie» zapuścili šou doŭhich hutarak z Hłafiraj Žuk12

U Biełarusi raspracavali novy ŭdarny bieśpiłotnik

Mieteazond z kantrabandaj pryziamliŭsia na terytoryi składa sietki Maxima pad Vilniaj. Rabotniki chacieli padzialić cyharety1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni22

«Na 15 chvilin vyklučyli śviatło — boža moj, z Ukrainaj paraŭnali». Łukašenka patłumačyŭ, kolki ekanomić na vuličnym aśviatleńni

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić