Kancert u turmie
Hurt «Lapis Trubiackoj» adyhraŭ kancert u kalonii strohaha režymu Babrujsku. Mienavita tam adbyvaje pakarańnie biznesoviec Jaŭhien Kraŭcoŭ, jaki koliś dapamahaŭ «Lapisam». Muzyki hrali ŭ zali, što mieścicca na terytoryi kalonii i źmiaščaje 1200 čałaviek. Cikava, što hetaja zala — samaja jomistaja ŭ horadzie. «Lapisy» pa kancercie jašče doŭha razdavali aŭtohrafy i razmaŭlali sa źniavolenymi. Michałok pryhadaŭ pieśni, jakija nie śpiavaŭ niekalki hod (u tym liku i viadomy «Parieniok pod śledstvijem»). Adnojčy «Lapisy» ŭžo vystupali ŭ turmie — niekalki hod tamu jany paciešyli svaimi pieśniami źniavolenych u kalonii ŭ Miensku.
Bukčyn adšukaŭ skarb Napaleona
Publicyst Siamion Bukčyn viarnuŭsia da litaratury. Mienskaja fabryka kalarovaha druku vydała nakładam 5000 asobnikaŭ jahonuju histaryčna-detektyŭnuju apovieść «Skarb Napaleona». Tvor byŭ napisany ŭ 1988—1989 h. i drukavaŭsia ŭ časopisie «Viraž». Zaduma ž jaho ŭźnikła jašče raniej — u 1970-ja, kali S.Bukčyn pracavaŭ nad trylohijaj pra dziekabrystaŭ «Da miačoŭ irvanulisia našy ruki…».
Jak raskazaŭ S.Bukčyn, u apovieści jon pajšoŭ na lohkuju mistyfikacyju: u duchu Styvensana dapisaŭ nieisnujučyja ŭryŭki da sapraŭdnaha dziońnika lejtenanta Savena, adjutanta maršała Neja. «Paśla taho jak tvor byŭ nadrukavany, mnie telefanavali šukalniki j prapanoŭvali: u nas jość specyjalnaje abstalavańnie — pajedziemcie šukać skarb», — kaža aŭtar.
Brend turyzmu
Ministerstva sportu j turyzmu ładzić u sakaviku konkurs na stvareńnie nacyjanalnaha turystyčnaha hrafičnaha znaku. Znak maje jak maha paŭniej acharaktaryzavać Biełaruś jak turystyčnuju krainu. Cikava, što turznak Hišpanii, naprykład, stvaryŭ słynny Pikasa.
Šedeŭry niemateryjalnaj spadčyny
11 krainaŭ — Biełaruś, Kitaj, Łatvija, Litva, Japonija, Kitaj dy inš. — ratyfikavali Kanvencyju ab achovie niemateryjalnaj kulturnaj spadčyny, padpisanuju na Hieneralnaj kanferencyi UNESCO ŭ 2003 h. U śpis UNESCO ŭžo ŭvachodziać i šedeŭry vusnaj dy niemateryjalnaj tvorčaści našych susiedziaŭ — bałtyjskija (Litva, Łatvija, Estonija) śviaty pieśni j tancu.
AV, SB
Kamientary