Hramadstva11

Maryna Zołatava: U palitźniavolenaj Taćciany Kołas vyjavili rak. Heta nie prosta drennaja navina, heta žudasnaja navina

Hałoŭnaja redaktarka Tut.by, eks-palitźniavolenaja Maryna Zołatava ŭ svaim telehram-kanale piša pra źniavolenuju Taćcianu Kołas, a taksama pra inšych žančyn, jakija sutykajucca z chvarobami ŭ kałonii.

Taćciana Kołas

«U palitźniavolenaj Taćciany Kołas vyjavili rak. Heta nie prosta drennaja navina. Heta žudasnaja navina, bo jana znachodzicca ŭ kałonii.

Ščyra skažu: asabista mnie amal nie davodziłasia sutykacca z turemnaj miedycynaj. Ale za toj čas, pakul ja była ŭ kałonii (a praviała ja tam dva hady i čatyry miesiacy), prynamsi dźvie žančyny pamierli ad raku. Adna — starejšaja, z majho atrada, asudžanaja pa ekanamičnym artykule. Druhaja — maładziejšaja, pa artykule 328. Zrešty, artykuł nie maje nijakaha značeńnia. Važna toje, što heta byli ludzi, žančyny.

U palitźniavolenaj Hanny Kandracienki rak taksama dyjahnastavali ŭžo ŭ kałonii. Jaje navat vazili na lačeńnie ŭ ankałahičny dyspansier u Homieli. Jana pamierła praź siem miesiacaŭ paśla vyzvaleńnia.

I ja dumaju: a na voli ŭ ich było b bolš šancaŭ? Biezumoŭna. Prynamsi, ich žyćcio i zdaroŭje ŭ značna bolšaj stupieni zaležali b ad ich samich, a nie ad mašyny, kanvoju, najaŭnaści miescaŭ u «toj adzinaj balnicy», hrafika «taho adzinaha śpiecyjalista», jaki letam całkam moža być u adpačynku, dostupu da lekaŭ i šmat čaho inšaha.

Dla abśledavańnia i lačeńnia Taćcianu Kołas pavinny pieravieści ŭ balnicu, ale zrabić heta čamuści płanujuć tolki praź niekalki miesiacaŭ.

Usie vy, viadoma, pamiatajecie, jak u 2020 hodzie Vieranika Capkała raskazvała pra svaju maci. U dačynieńni da jaje raspačali kryminalnuju spravu, a paźniej u jaje vyjavili rak. Vieranika, naviedaŭšy maci ŭ balnicy, była šakavanaja: taja była prykavanaja kajdankami da batarei.

Tady ja dumała: nie moža być. Ale ciapier mahu skazać — navat nie sumniavajciesia.

Asudžanych, jakich z kałonii pryvoziać u haradskija balnicy, zaŭsiody prykoŭvajuć kajdankami da łožka. Pobač ź imi ŭvieś čas znachodzicca kanvoj.

I jašče adna reč zastajecca dla mianie pa-za miežami razumieńnia. Čamu ŭ tych troch vypadkach, pra jakija ja zhadała, žančynam nie źmianili vid pakarańnia? Čamu ich nielha było adpuścić dadomu?

Ja žadaju Taćcianie zdaroŭja i sił. I jak maha chutčej sustrecca z rodnymi. Vieru, što mienavita tady jana abaviazkova pojdzie na papraŭku», — napisała Maryna Zołatava.

***

Taćciana Kołas pracavała ŭ Minharvykankamie i mieła dostup da asabistych danych siłavikoŭ, jakija potym pieradała telehram-kanału «Čornaja kniha Biełarusi».

U červieni 2022 hoda siłaviki paviedamili, što žančyna nibyta samastojna pryjšła «zdavacca» ŭ HUBAZiK. Da suda Taćcianu pakinuli na voli, pad chatnim aryštam.

U vieraśni 2022 hoda jaje asudzili da šaści z pałovaj hadoŭ pavodle čatyroch artykułaŭ Kryminalnaha kodeksa:

  • č. 3 art. 203‑1 — niezakonnyja dziejańni ŭ dačynieńni da infarmacyi ab pryvatnym žyćci i piersanalnych dadzienych;
  • č. 3 art. 130 — raspalvańnie rasavaj, nacyjanalnaj, relihijnaj albo inšaj sacyjalnaj varožaści abo varožaści;
  • č. 3 art. 352 — niepravamiernaje zavałodvańnie kamputarnaj infarmacyjaj;
  • č. 3 art. 426 — pieravyšeńnie ŭłady abo słužbovych paŭnamoctvaŭ.

Kamientary1

  • eks-palitviazień
    11.07.2026
    Maryna, vy zadajacie dziŭnaje pytańnie - Čamu? Tamu što jany nichto, nie ludzi -- rabyni, jakija abaviazanyja išačyć za švačnaj mašynkaj litaralna da apošniaha ŭzdychu i za joju zdochnuć. Na ich miesca biez prablem nahrabuć novych. Vy ž čuli na Antoškina frazu: nam lehčie śpisať čiełovieka, čiem słužiebnuju sobaku. Niaŭžo za 2,5 hady ŭ piekle vy hetaha nie zrazumieli?

Ciapier čytajuć

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć8

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Usie naviny →
Usie naviny

Arcybiskup Tadevuš Kandrusievič užo bolš za 10 dzion u balnicy1

Pry vybuchu ŭ Maskvie paciarpieła, padobna, dačka rasijskaha hienierała, jaki kamandavaŭ nastupam na Kijeŭ24

Čynoŭniki pierabłytali numar kvatery i zasialili žančynu nie tudy, a kali jana zrabiła ramont, zapatrabavali pamianiacca z susiedam2

Adnakurśniki ź Minskaha suvoraŭskaha vučylišča zahinuli pa roznyja baki vajny z roźnicaj u piać dzion15

Jak doŭha nie znošvajucca dalary? Voś jaki termin majuć 5, 50 i 100 dalaraŭ2

Kiraŭnicu «Vajłdbieryz» Taćcianu Kim unieśli ŭ bazu «Miratvorca»10

Biełaruski režysior Jaŭhien Karniah stavić u Maskvie śpiektakl pra apošnija dni ŭ bunkiery Hitlera6

Na fiestyvali vodnych lichtarykaŭ u Bataničnym sadzie naviedvalnikaŭ pakusali vosy3

Rasijanie druhi raz za sutki atakavali najbujniejšy skład «Razietki» — ukrainskaha anałaha «Vajłdbieryz»1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć8

Kolki biełarusaŭ atrymali polskaje hramadzianstva za apošni čas. Ličby ŭražvajuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić