Zdaroŭje

Sud u Aŭstryi apraŭdaŭ lekaraŭ, jakija dazvolili 12‑hadovamu dziciaci asistavać padčas apieracyi na čerapie

Va ŭniviersiteckaj klinicy Hraca niejmavierny vypadak atrymaŭ mižnarodnuju viadomaść: u studzieni 2024 hoda niejrachirurh dazvoliła svajoj 12‑hadovaj dačce asistavać padčas apieracyi. 

Ilustracyjnaje fota

Pavodle źviestak abvinavačvańnia, dziaŭčynka navat samastojna praśvidravała pacyjentu Hreharu P. nievialikuju adtulinu ŭ čerapie, piša Bild.

Chirurh i jaje asistent byli zvolnienyja z kliniki, i navat pačaŭsia sud pavodle abvinavačvańnia ŭ pryčynieńni cialesnych paškodžańniaŭ. Prysud byŭ niečakanym: abodva lekary apraŭdanyja praź niastaču dovadaŭ. Nibyta dzicia trymała miedycynski dryl tolki adnoj rukoj, ale nie śvidravała samastojna.

«Jany dazvolili dziaŭčyncy praśvidravać adtulinu va ŭžo aholenaj čarapnoj kostcy pacyjenta z dapamohaj chirurhičnaha dryla», — zajaviła prakurorka Julija Štajnier.

Pierad hetym niejrachirurh nibyta patłumačyła svajoj dačce, jak pracuje prybor, a jaje kaleha rehulavaŭ chutkaść kručeńnia padčas umiašańnia.

Štajnier udakładniła: «A što b adbyłosia, kali b dryl nie spyniŭsia aŭtamatyčna paśla prachodžańnia kaścianoj tkanki? Heta było nadzvyčajnaj niepavahaj da pacyjenta i kaleh».

Pacyjent Hrehar P. dahetul adčuvaje psichałahičnyja nastupstvy apieracyi: «Kali ja ŭspaminaju pra toje, što mianie apieravała dvanaccacihadovaja, u mianie parušajecca son», — skazaŭ jon u sudzie. — «Ja nikoli b na heta nie pahadziŭsia».

Padčas pracesu staršaja lekarka paprasiła prabačeńnia za toje, što ŭziała dzicia ŭ apieracyjnuju: «Heta była samaja žudasnaja pamyłka ŭ maim žyćci». Jana patłumačyła, što pieraklučyłasia na telefonny zvanok i nie zaŭvažyła, jak jaje dzicia spytała ŭ kalehi, ci možna dapamahčy. Asistent zajaviŭ, što nie staŭ spračacca ź lekarkaj nakont taho, što robić dzicia ŭ apieracyjnaj. Kali ŭ klinicy pačali chadzić pieršyja čutki, niejrachirurh, jak jon śćviardžaje, paraiła jamu ŭsio admaŭlać.

Pavodle słoŭ adnoj śviedki, paśla apieracyi maci zajšła z dačkoj u pałatu i z honaram skazała: «Maja dačka tolki što ŭpieršyniu praśvidravała adtulinu».

Vypadak staŭ viadomy paśla taho, jak chtości padaŭ ananimnuju zajavu. Asistent lekarki zapeŭniŭ, što dziaŭčynka pakłała ruku na jaho ruku, ale ni chviliny nie kiravała pryboram samastojna. Sudździa ŭ vyniku apraŭdała abodvuch abvinavačanych z-za niastačy dokazaŭ: nichto nie bačyŭ, kab dzicia śvidravała samastojna. Asabista jana nazvała toje, što adbyłosia, «varjactvam».

Advakat paciarpiełaha zajaviŭ, što padaść hramadzianski pazoŭ suprać dziaŭčynki: «Ja acaniŭ patrabavańnie kampiensacyi maralnaj škody na 20 000 jeŭra».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać8

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać

Usie naviny →
Usie naviny

Aryna Sabalenka z nastupnaha tydnia ŭžo nie budzie pieršaj rakietkaj śvietu7

Samalot Zialenskaha, jaki vylataŭ z Małdovy ŭ Narviehiju, ledź nie trapiŭ pad udar drona2

U Oršy rybak znajšoŭ u vadzie revalvier, prydatny dla stralby1

Śpiavačka Naścia Kamienskich zajaviła, što praz ukrainskuju movu ŭ jaje źnik hołas i źjaviłasia kista29

U Minsku pačali budavać Kazachstanski kvartał dla čarhavikoŭ3

Mierc admianiŭ zapłanavanuju razmovu z Trampam paśla padtrymki apošnim «Alternatyvy dla Hiermanii»11

Pasadzili advakata Dźmitryja Łajeŭskaha, jaki abaraniaŭ Babaryku i Znaka12

U Salihorsku narkakurjeru stralali pa nahach

U Biełym domie mohuć zamianić Uitkafa i Kušniera na dyrektara CRU 6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać8

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić