Śviet

Urahan «Mielisa» vyklikaŭ maštabnuju pavodku na Haici, kolkaść achviar u rehijonie praciahvaje raści

Jak minimum 25 čałaviek, u tym liku 10 dziaciej, zahinuli na Haici z-za nastupstvaŭ urahanu, hałoŭnym čynam praz vyklikanyja im pavodki. Na Jamajcy, jakaja taksama mocna paciarpieła ad urahanu, zahinuła da piaci čałaviek. Usiaho ŭ rehijonie ŭrahan «Mielisa» ŭžo zabraŭ žyćci 32 čałaviek, paviedamlaje Bi-bi-si.

Fota: AP Photo/Odelyn Joseph

Urahan pačaŭsia ŭ aŭtorak uviečary i prajšoŭ pa paŭnočnaj častcy Karybskaha rehijonu, pakinuŭšy za saboj razbureńni na terytoryi ad Jamajki da Kuby i Haici. Ciapier jon ruchajecca ŭ bok Biermudskich astravoŭ.

Pavodle danych Nacyjanalnaha centra ŭrahanaŭ ZŠA, chutkaść vietru dasiahała 165 km/h, što adpaviadaje druhoj katehoryi ŭrahanu. Adnak sinoptyki prahnazujuć, što ŭrahan budzie paskaracca ŭ paŭnočna-ŭschodnim kirunku, u čaćvier projdzie na paŭnočny zachad ad Biermudaŭ, a asłabnie ŭ piatnicu.

Na piku svajoj siły chutkaść vietru «Mielisy» dasiahała 298 km/h, što pieravyšaje pakazčyki ŭrahanu «Katryna», jaki ŭ 2005 hodzie razburyŭ amierykanski horad Novy Arlean. Pa infarmacyi AccuWeather, «Mielissa» stała trecim pa intensiŭnaści ŭrahanam u historyi Karybskaha rehijonu, pry hetym jana ruchajecca najbolš pavolna z usich, što pavialičvaje razburalnyja nastupstvy.

Choć urahan niepasredna na Haici nie abrynuŭsia, mienavita tut zahinuła bolšaść achviar — 25 čałaviek, u tym liku 10 dziaciej. Usio heta praz pavodki vyklikanyja mocnymi daždžami, raka ŭ horadzie Peci-Haaŭ vyjšła ź bierahoŭ. Bolš za tysiaču damoŭ zatoplena, kala 12 tysiač čałaviek raźmieščanyja ŭ časovych prytułkach.

Na Jamajcy ŭrahan staŭ samym mocnym, jaki kali-niebudź niepasredna dasiahaŭ vostrava. Jon vyklikaŭ apoŭźni, źniščaŭ palmy i zryvaŭ dachi damoŭ. Horad Mandevił byŭ amal całkam razburany, asnoŭnaja daroha zavalena abłomkami. Pavodki na Jamajcy zabrali žyćci čatyroch čałaviek.

Da Kuby «Mielisa» dabrałasia paśla Jamajki jak urahan treciaj katehoryi z chutkaściu vietru da 185 km/h. Na ŭschodzie krainy byli mocnyja daždžy i pavodki. Bolš za 735 tysiač čałaviek byli evakujavanyja. Prezident Kuby Mihiel Dyjac-Kanel zaklikaŭ ludziej zachoŭvać pilnaść i adznačyŭ, što kraina była hatovaja da «najhoršaha scenaru».

Na Bahamskich astravach evakuavali amal 1 500 čałaviek. Na astravach Ciorks i Kajkas dziejničała papiaredžańnie ab trapičnym štormie. Da ZŠA pastupili zapyty ab dapamozie z boku Haici i Bahamskich astravoŭ.

Aficyjna prahnazujecca, što «Mielisa» nie dasiahnie kantynientalnaj častki Paŭnočnaj Amieryki, ale ŭ piatnicu ŭviečary mocny ekstratypičny cykłon dasiahnie bierahoŭ Kanady i nablizicca da horada Sent-Džons.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki15

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki

Usie naviny →
Usie naviny

U Kyrhyzstanie na vyšyni 4500 mietraŭ znajšli rečy źnikłych biełaruskich alpinistaŭ

Nastupnaje «Jeŭrabačańnie» projdzie ŭ bałharskim Burhasie

Rasijskaja piensijanierka pierakanała studenta, što na im śmiarotnyja suroki, i zabrała hrošy. A paśla čatyry hady chavałasia ŭ Biełarusi1

Drony atakavali Maskvu i Leninhradskuju vobłaść2

Statkievič: Čamu ŭ ich 80, a ŭ nas 205

Pamior kupałaviec Mikałaj Kučyc2

Milicejskaha načalnika ź Lachavičaŭ pakarali za toje, što adkazaŭ Słučaku pa-rusku6

U Viciebsku žančyna paviesiła ŭ padjeździe niepatrebnuju karcinu i nie viedała, što jana šedeŭr4

Minskaje «Dynama» i «MŁ Viciebsk» vylecieli ź jeŭrakubkaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki15

Rabotnikam Centra alimpijskaj padrychtoŭki pa frystajle zabaranili iści na pachavańnie Mikałaja Kazieki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić