Hramadstva1010

Biełaruskija dalnabojščyki ŭsio čaściej vybirajuć dla pracy Hiermaniju zamiest Polščy i Litvy. Raskazvajuć pra zarobki

Pahutaryli z kiroŭcami, jakija pracujuć u roznych krainach Jeŭrasajuza.

Ad 70 jeŭra ŭ sutki

Najbolš papularnymi krainami siarod biełaruskich dalnabojščykaŭ pa-raniejšamu zastajucca Polšča i Litva, ale mnohija kiroŭcy imknucca ŭładkavacca ŭ Hiermaniju.

Najmienšyja zarobki ŭ kiroŭcaŭ, jakija pracujuć u polskich firmach na busach pad katehoryju V (da 3,5 tony). Sutačnyja ŭ ich, jak praviła, 300—320 złotych (kala 70—75 jeŭra).

Na busach pad katehoryju S i nievialikich hruzavikach płaciać užo ad 80 jeŭra za sutki ŭ rejsie.

Čałaviek, jaki pracuje ŭ firmie, što maje park refryžerataraŭ i, adpaviedna, śpiecyjalizujecca na pieravozcy tavaraŭ, jakija chutka psujucca, atrymlivaje 80 jeŭra za sutki pracy na busie pad V katehoryju.

Hruzavy mikraaŭtobus pad katehoryju V. Ilustracyjnaje fota: Getty Images/zoomstudio

Pa jaho słovach, kiroŭcam, jakija majuć hruzavuju katehoryju i pracujuć na małatanažnych hruzavikach z chaładzilnikam, płaciać pa 100 jeŭra za sutki.

Na furach — bolš

Pačatkovy taryf za sutki pracy na tentavych furach (katehoryja S+Je) składaje 85 jeŭra, kali razmova idzie pra polskija abo litoŭskija firmy.

Dalnabojščyki, jakija ŭžo majuć dośvied pracy pa ES, jeŭrapiejskija pravy i hramadzianstva adnoj z krain Jeŭrasajuza (u našym vypadku čaściej za ŭsio Polščy), namahajucca šukać pracu ŭ krainach Zachodniaj Jeŭropy.

Surazmoŭca, jaki niadaŭna atrymaŭ polski pašpart, raspavioŭ, što pry pošuku novaj firmy ŭžo ŭ jakaści hramadzianina Polščy jamu prychodzili bolš vyhadnyja prapanovy, čym było z dazvołam na pastajannaje pražyvańnie (PMŽ).

Pa słovach dalnabojščyka, kali ŭ adnoj z transpartnych kampanij daviedalisia, što ŭ jaho polskaje hramadzianstva, to prapanavali dva varyjanty pracy:

«Kali ja chaču pracavać u ich polskaj firmie, to mnie prapanavali 95 jeŭra za sutki, a pakolki ja hramadzianin ES, to mahu ŭładkavacca ŭ ich niamieckuju kampaniju, i tady budzie ŭžo 120 jeŭra za sutki pracy. Vychodnyja ŭ rejsie apłočvajucca pa tym ža taryfie, tamu niama roźnicy, jedu ja ci staju na paŭzie.

Pry hetym zamiena kiroŭcaŭ paśla kadencyi ŭsio adno adbyvajecca na ich bazie ŭ Polščy», — kaža biełaruski dalnabojščyk, jaki z polskim pašpartam pracuje ŭ Hiermanii.

Polski pašpart i niamieckaja mova pavialičvajuć zarobak na 50%

Inšy surazmoŭca, jaki taksama paśla atrymańnia polskich dakumientaŭ uładkavaŭsia kiroŭcam fury ŭ Hiermanii, kaža, što ŭ siarednim maje za miesiac kala 2900—3000 jeŭra na ruki. 

«Heta mienavita siaredniemiesiačny pakazčyk z ulikam adpačynkaŭ, a nie tak, jak lubiać kazać mnohija, što jany zarablajuć pa 3000 jeŭra ŭ miesiac, ale nie ŭličvajuć, što paśla kadencyi siadziać doma i nie atrymlivajuć za hety pieryjad ničoha.

Pa fakcie ŭ maich kaleh, jakija pracujuć na polskich firmach kadencyjami pa 6/3 abo 8/4, siaredniaje na miesiac budzie da 2000 jeŭra», — tłumačyć dalnabojščyk.

Mužčyna vykonvaje rejsy tolki pa Hiermanii. Siarod niuansaŭ: dla takoj pracy ad jaho patrabujecca vałodańnie niamieckaj movaj.

Ilustracyjny zdymak. Fota: AR

Biełaruskija kiroŭcy, jakija farmalna ličacca za polskaj firmaj, ale de-fakta pracujuć u Hiermanii, atrymlivajuć nastupnyja hrošy:

105 jeŭra za sutki za pracu na siarednietanažniku pa katehoryi S i pa 115 jeŭra, kali pracujuć na S+Je.

«U nas zvyčajnaja piacidzionka ź plus-minus 8‑hadzinnym pracoŭnym dniom. Razvozim pradukty pa kramach bujnoj handlovaj sietki. Vychodnyja nie apłačvajucca za vyklučeńniem vypadkaŭ, kali davodzicca padpracoŭvać pa subotach. Pražyvajem u katedžy, za pražyvańnie vyličvajuć pa 200 jeŭra za miesiac», — kaža kiroŭca ź Biełarusi.

Rabota ź niamieckim DNŽ

Jašče adzin surazmoŭca, jaki raniej taksama pracavaŭ u Hiermanii na polskaj firmie, kaža, što z časam vyrašyŭ zrabić sabie niamieckija dakumienty, kab uładkavacca naŭprost u Hiermanii i zarablać bolš.

«Spačatku daviałosia rabić pracoŭnuju niamieckuju vizu, dla atrymańnia jakoj patrabavałasia vałodańnie movaj. Usio rabiłasia praz advakata, tamu daviałosia krychu inviestavać u dakumienty. Atrymaŭšy z druhoj sproby pracoŭnuju niamieckuju vizu, uładkavaŭsia tam na pracu i padaŭsia na časovy DNŽ».

Sa słoŭ mužčyny, tak jahony zarobak vyras adrazu na 20% u paraŭnańni z tym, što jon mieŭ, kali pracavaŭ u toj ža Hiermanii, ale z polskimi dakumientami i praz polskuju firmu.

«U pieraliku na sutki — maju kala 130 jeŭra. Taksama jość apłatnyja balničny i adpačynak na miesiac, čaho nie było, kali pracavaŭ na palakaŭ».

Kamientary10

  • 1
    09.10.2025
    Hiermanija po sravnieniju s Polšiej očień dorohaja strana
  • Armianskoje radio
    09.10.2025
    Počiemu niemcy takije ekonomnyje?
    Potomu čto v Hiermanii vsio doroho!
  • Vład
    09.10.2025
    1, V Hiermanii mnohije vieŝi diešievle čiem v Polšie!

Ciapier čytajuć

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar3

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar

Usie naviny →
Usie naviny

Azaronak: Treba admianiać da jadreni fieni ŭsialakija vybary52

Biełaruski dyzajnier pradaje zvyčajny kamień z Naračy za $20001

Biełaruskija dalnabojščyki ŭsio čaściej vybirajuć dla pracy Hiermaniju zamiest Polščy i Litvy. Raskazvajuć pra zarobki10

Kolki siabroŭ moža być u čałavieka ŭ epochu sacsietak? Navukoviec padličyŭ4

«Raniej Marzaluk vystupaŭ u kałonii, što ekstremisty — vorahi narodu. A apošni raz — što treba ŭmieć daravać»10

11‑hadovuju školnicu z Bresta źbili za parušeńnie praviłaŭ hulni2

Izrail i CHAMAS padpisali damoŭlenaści ŭ miežach pieršaha etapu mirnaha płana

Vieraščaka — polskaja strava i polskaje słova. Bondaraŭcy ŭ zachapleńni ad čarhovaha «dokazu» nieisnavańnia biełaruskaj kultury21

Były palitviazień Šafarenka: Nie čapać našych rodnych — adna z umoŭ uhody z amierykancami5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar3

60‑hadovaja pjanaja biełaruska pieratvaryła palot z Paryža ŭ Vilniu ŭ kašmar

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić