Artefakty XVII stahodździa ŭsio jašče pracujuć pa pryznačeńni.

Aleh Dziarnovič, kiraŭnik raskopak zamka ŭ Krevie, pakazaŭ u fejsbuku dvuch kukuciaŭ, jakija byli znojdzieny apošnimi dniami ŭ płaście XVII stahodździa.
Abodva kukuci majuć vyhlad konikaŭ. Adzin ź vialikaj hryvaj, a na inšym kaliści, vidać, byŭ i vieršnik.

Kukúć — heta rehijanalnaja nazva hlinianaj śviściołki, utvoranaja ad litoŭskaha słova kukutis, jakim siarod inšaha litoŭcy abaznačajuć udoda. Biełaruskaja nazva ptuški pachodzić ad hukapierajmańnia jaje śpievu «ud-ud-ud», ale jaho možna pačuć i jak «ku-ku-ku», choć i nie takoje vyraznaje, jak u ziaziuli. Cikava, što inšaja nazva hetaj ptuški dudutis, jakoje suadnosicca z «dudka».

Niahledziačy na svoj uzrost i čas, praviedzieny ŭ ziamli, hlinianyja śviściołki paśla rasčystki hučać hetak ža, jak i stahodździ tamu, što prademanstravaŭ adzin z udzielnikaŭ raskopak.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆ-
Ledzianyja mumii i pieravał vikinhaŭ. Jak z-pad lodu źjaŭlajucca tajamnicy, jakija źmianiajuć ujaŭleńni pra śviet
-
«Z rasijan-naviednikaŭ pracentaŭ 70 akazvalisia vatnikami». Eks-hid z muzieja VAV, jakoha zatrymlivali jaho ž ekskursanty, ciapier papularny ŭ Varšavie — pahutaryli ź im
-
U Polščy vyjšaŭ zbor publicystyki Albina Stapoviča
Ciapier čytajuć
Daradca prezidenta Polščy prakamientavaŭ zvarot Kaleśnikavaj i Zołatavaj: Łukašenka vypuskaje niekalki dziasiatkaŭ viaźniaŭ, a na nastupny dzień zatrymlivaje novych
Kamientary