Artefakty XVII stahodździa ŭsio jašče pracujuć pa pryznačeńni.

Aleh Dziarnovič, kiraŭnik raskopak zamka ŭ Krevie, pakazaŭ u fejsbuku dvuch kukuciaŭ, jakija byli znojdzieny apošnimi dniami ŭ płaście XVII stahodździa.
Abodva kukuci majuć vyhlad konikaŭ. Adzin ź vialikaj hryvaj, a na inšym kaliści, vidać, byŭ i vieršnik.

Kukúć — heta rehijanalnaja nazva hlinianaj śviściołki, utvoranaja ad litoŭskaha słova kukutis, jakim siarod inšaha litoŭcy abaznačajuć udoda. Biełaruskaja nazva ptuški pachodzić ad hukapierajmańnia jaje śpievu «ud-ud-ud», ale jaho možna pačuć i jak «ku-ku-ku», choć i nie takoje vyraznaje, jak u ziaziuli. Cikava, što inšaja nazva hetaj ptuški dudutis, jakoje suadnosicca z «dudka».

Niahledziačy na svoj uzrost i čas, praviedzieny ŭ ziamli, hlinianyja śviściołki paśla rasčystki hučać hetak ža, jak i stahodździ tamu, što prademanstravaŭ adzin z udzielnikaŭ raskopak.
«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny
PADTRYMAĆ-
Cimoch Akudovič zapuściŭ svoj padkast. Pieršy vypusk — pra mały ledavikovy pieryjad i toje, jak pachaładańnie źmianiła chod historyi
-
U pradmieści Ryma znajšli reštki zbudavańniaŭ bolš čym dvuchtysiačnaj daŭniny
-
Staražytnyja duby raskazali, što adbyvałasia až za stahodździe da źjaŭleńnia krepaści na Miency
Kamientary