«Hrošy nikudy nie padzielisia, ich nichto nie skraŭ». U Bankaŭskim pracesinhavym centry prakamientavali situacyju sa śpisańniem srodkaŭ
Hienieralny dyrektar AAT «Bankaŭski pracesinhavy centr» Alaksandr Sotnikaŭ prakamientavaŭ situacyju z niesankcyjanavanym śpisańniem hrošaj z kart klijentaŭ.

«Z 9 hadzin nazirajucca niekatoryja zboi ŭ pracy prahramna-aparatnaha kompleksu «Bankaŭskaha pracesinhavaha centra», jakija, na žal, pryviali da nie vielmi pryjemnych nastupstvaŭ dla trymalnikaŭ kartak «Biełarusbank», «Biełahraprambank» i «Bielinviestbank». U niekatorych trymalnikaŭ kartak hetych bankaŭ mohuć być admoŭnyja bałansy na kartkach. Rabotniki i śpiecyjalisty «Bankaŭskaha pracesinhavaha centra» pracujuć nad hetaj situacyjaj», — prakamientavaŭ jon.
«My viedajem, jak jaje vypravić. Nam patrebna peŭnaja kolkaść času. My spadziajemsia, što da 14 hadzin usie prablemy buduć vyrašany, i ludzi ŭbačać na svaich kartkach realnyja reštki. Hrošy nikudy nie padzielisia, nichto ich nie skraŭ. Usio budzie dobra», — skazaŭ Alaksiej Sotnikaŭ.
Ciapier čytajuć
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Sumleńnie, kachańnie, koły piekła i halivudski finał. U siamji budaŭnika i biblijatekarki z Pružanskaha rajona Ihara i Julii Łaptanovičaŭ aryštavali spačatku jaho, paśla — jaje, a paśla i babulu
Kamientary