Bolš za ŭsio času Barsik pravodzić u zale, pryśviečanaj viaskovamu pobytu.

U muziei biełaruskaha Paleśsia ŭ Pinsku žyvie i pracuje kot Barsik, piša Tochka.by.
Barsik sam pryjšoŭ da muzieja try hady tamu i palubiŭsia supracoŭnikam. U Instagram ustanovy raspaviadali, što jon źjaviŭsia letam i da samaj vosieni sustrakaŭ naviedvalnikaŭ na hanku.
U kata była traŭma voka i vušny lišaj, i jaho lačyli ŭsim kalektyvam. Vosieńniu, kali nočy stali chaładniejšyja, Barsik tak nikudy i nie pajšoŭ, i supracoŭniki muzieja vyrašyli prytulić jaho nazaŭsiody.
Kata adviali da vieterynara, zrabili ŭsie pryščepki i pakinuli žyć u jezuickim kalehiumie, u budynku jakoha i raźmieščana ekspazicyja.
«U padvale jamu adviali asobnaje miesca, u jaho tam vielmi niadrennyja ŭmovy. I ŭžo siońnia navat u niekatorych kabinietach supracoŭnikaŭ, jakija jaho asabliva lubiać, jość misački ź ježaj dla kata», — raspaviała navukovaja supracoŭnica Anastasija Kraŭcova.
Barsik taksama hulaje pa muziejnych załach.
Pavodzić siabie hety chvastaty supracoŭnik vielmi hodna: nie pieraškadžaje naviedvalnikam i nie čapaje ekspanaty. A bolš za ŭsio jon lubić spać pobač z kałyskaj u zale, pryśviečanaj bytu biełaruskaj vioski.
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
Kamientary