Śviet3131

Premjer Litvy: Słovy Kandratoviča pra blizkaść biełaruskaj nacyi hučać dziŭna

Hintaŭtas Pałuckas prakamientavaŭ słovy ministra ŭnutranych spraŭ Litvy Uładzisłava Kandratoviča pra toje, što Biełaruś — kulturna najbližejšaja kraina dla Litvy.

Hintaŭtas Pałuckas. Fota: Augustas Didžgalvis / Wikimedia Commons

Premjer-ministr Litvy acaniŭ vykazvańnie kiraŭnika MUS jak dziŭnaje, piša LRT.

«U siońniašnim kantekście heta hučyć davoli dziŭna, tamu što režym Łukašenki, biezumoŭna, varožy Litvie», — skazaŭ Pałuckas.

Pry hetym kiraŭnik litoŭskaha ŭrada dadaŭ, što biełaruskaja dyjaspara ŭ krainie farmavałasia mnohija dziesiacihodździ.

«Kali ž pahladzieć na historyju mnohich dziesiacihodździaŭ, adkul u Litvy była dadatkovaja imihracyja, jak hetyja dyjaspary adaptavalisia da Litvy, to nasamreč heta Ukraina, Biełaruś, i nas heta nie pavinna mocna ździŭlać», — adznačyŭ Pałuckas.

Jon taksama zajaviŭ, što imihracyja ŭ Litvu pavinna kantralavacca. U krainie ŭžo pražyvajuć 220 tysiač čałaviek, jakija prybyli z-za miažy, što składaje 8% nasielnictva dziaržavy.

«Heta sapraŭdy moža stać vyklikam, tamu da hetych pytańniaŭ treba padychodzić surjozna, uličvajučy taksama hieapalityčnuju situacyju. Adnak kamientar ministra źjaŭlajecca častkaj bolš šyrokaha kantekstu», — adznačyŭ premjer-ministr Litvy.

Kiraŭnik MUS Uładzisłaŭ Kandratovič raniej nazvaŭ Biełaruś kulturna samaj blizkaj krainaj dla Litvy. Razam z tym ministr adznačyŭ nieabchodnaść uličvać i mahčymyja ryzyki dla biaśpieki dziaržavy.

Kamientary31

  • %
    13.01.2025
    Bzdura heta ŭsia vaša "blizkaść" ci "varožaść". Prosta susiednija krainy. Voś i treba žyć jak z susiedziami, a nie šukać niaviedama čaho tam dzie taho i być nie pavinna
  • Ja
    13.01.2025
    [Red. vydalena]
  • Žyvie Biełaruś!
    13.01.2025
    Hintaŭtas Pałuckas prakamientavaŭ słovy ministra ŭnutranych spraŭ Litvy Uładzisłava Kandratoviča pra toje, što Biełaruś — kulturna najbližejšaja kraina dla Litvy.

    «U siońniašnim kantekście heta hučyć davoli dziŭna, tamu što režym Łukašenki, biezumoŭna, varožy Litvie», — skazaŭ Pałuckas./

    Jasna. Dla spadara Kandratoviča kultura heta narod Biełarusi i šmatviakovaja ahulnaja historyja našych narodaŭ.
    Dla spadara Pałuckasa kultura heta režym Łukašenki.

    Chočacca nahadać spadaru, u jakoha historyja pačałasia ŭ 1994 hodzie, što prarasiejki režym Łukašenki isnuje ŭsiaho tolki 30 hadoŭ i chutka moža skončycca.
    A biełaruski narod z našaj movaj i šmatviakovaj historyjaj i kulturaj isnuje šmat stahodździaŭ. Niahledziačy na sproby Maskvy i prarasiejskich sił nas źniščyć.

    Paśla padzieńnia prarasiejskaha režymu Łukašenki, jaki dušyć usio biełaruskaje, źniščaje biełaruskuju architekturu, kulturu, vydaviectvy, nacyjanalnuju adukacyju, vyciskaje nośbitaŭ nacyjanalnaj kultury za miažu, zabaraniaje ich brać na pracu, i hetak dalej, paśla padzieńnia režymu Łukašenki biełaruskaja kultura, jak kvietka, ź jakoj źniali ciažki pradmiet, pad jakim jana zadychałasia, chutka adužaje i raskvitnieje.

Ciapier čytajuć

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

Usie naviny →
Usie naviny

U Vałahodskaj vobłaści RF most abrynuŭsia pad viernikami prosta padčas chresnaha chodu6

«VIP-klijentka» KDB. Historyja šviedskaj biełaruski, jakuju aryštavali na radzimie i vyzvalili razam ź Cichanoŭskim4

Na stancyi mietro «Płošča Lenina» žančyna ŭpała na rejki

Jak idzie ramont mosta na praśpiekcie Niezaležnaści FOTY1

U Litvie chočuć stvaryć dronavuju zasłonu na miažy ź Biełaruśsiu1

«Patelefanujcie Pucinu»: Rute papiaredziŭ Kitaj, Indyju i Braziliju pra druhasnyja sankcyi3

U parku Čaluskincaŭ źjavicca «Vieža svabodnaha padzieńnia»2

Miadźviedzieŭ pra ŭltymatum Trampa: Rasii ŭsie roŭna8

«Adzin hladzieŭ telefon, druhi razmaŭlaŭ, a treci ŭ baku naziraŭ». Jak ciapier pravodziać dopyty na miažy Biełarusi ź ES18

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

«Častku svajakoŭ ja adsiejała». Hamialčanka, jakaja žyvie ŭ Adesie, raspaviała pra adaptacyju da abstrełaŭ, ukrainskuju movu i svoj błoh

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić