Hramadstva1919

Vializnaja chvala zatrymańniaŭ — stała zrazumieła, na kaho hetym razam palavali KDB i HUBAZiK

Hetuju abłavu pa maštabie možna paraŭnać ź zimovymi aryštami svajakoŭ palitviaźniaŭ i tych, chto dapamahaŭ im. IČU ŭ rehijonach i Akreścina ŭ Minsku pierapoŭnienyja.

3 1 kastryčnika supracoŭniki KDB pačali svaje vizity da ludziej u roznych rehijonach u ramkach kryminalnaj spravy, zaviedzienaj pavodle artykuła 357 KK (zmova ci inšyja dziejańni, učynienyja z metaj zachopu dziaržaŭnaj ułady).

Pravaabaroncy paviedamili, što adnych zatrymanych pakinuli za kratami, inšyja ž vyjšli na volu ŭ statusie śviedkaŭ pa kryminalnaj spravie.

Na prycele — dvaravyja čaty i aktyvisty roznych abjadnańniaŭ

Imavierna, najbolšaja častka zatrymańniaŭ źviazanaja z tym, što KDB pryznaŭ ekstremisckim farmavańniem kaalicyju dvarovych čataŭ «Orden». Rašeńnie pra heta było pryniata 29 kastryčnika, a viadoma pra jaho stała ciapier. 

Pradstaŭnik adnoj z kamand, jakaja dapamahała aktyvistam u Biełarusi, prakamientavaŭ zatrymańni.

Na jaho dumku, masavyja zatrymańni stali vynikam papiaredniaha maštabnaha rasśledavańnia KDB, jakoje pačałosia jašče ŭ kancy 2021-ha — 2022 hodzie.

«Tady kadebešniki paśla zatrymańniaŭ pačali atrymlivać pieršuju infarmacyju pra roznyja mierapryjemstvy i samo isnavańnie peŭnych abjadnańniaŭ. Jany pačali vyvučać ich i, tak skazać, usio bolš padrabiazna vyvučać hetuju infarmacyju, zachoplivać i dapytvać novych ludziej. Takim čynam jany skłali peŭnuju karcinu i ciapier zrabili toje, što zrabili».

Surazmoŭca dapuskaje, što śpiecsłužby zmahli identyfikavać asobnych ludziej, bo ŭ ich u rukach apynułasia infarmacyja, atrymanaja pry niečym zatrymańni. «Ale ŭ nivodnaha z zatrymanych nie było poŭnaj karciny», — śćviardžaje jon.

Dakumient KDB vyznačaje novaje «ekstremisckaje farmavańnie» jak «hrupu hramadzian ź liku pradstaŭnikoŭ dvarovych supołak (farmavańniaŭ/kaalicyj) «Orden» pad nazvami «Złyja kipciki», «Sucharava», «Sienica 2.0», «Salidarnaść», «Volnyja vaŭki», «Navahrudskija partyzany», «Vilija», «Ścipłyja matroški», a taksama arhanizacyju «Susiedzi».

U dakumiencie zhadvajucca imiony Iryny Jakaŭlevaj, Natalli Daroninaj, Dyjany Haŭryłavaj, kiraŭnika arhanizacyi «Susiedzi» hramadzianina Ukrainy Ivana Amielana. Taksama ŭ dakumient uniesienyja Volha Niachajčyk, Kastuś Kirylenka, Lizavieta Plitnik, Natalla Hužova, Iryna Smalarova, Stanisłaŭ Botvin, Natalla Łantuch — ich KDB nazyvaje «kuratarami», a ŭ dužkach «mientarami».

Infarmacyju, što supracoŭniki KDB padčas rejdaŭ 31 kastryčnika — 1 listapada cikavilisia ŭ tym liku dvarovymi čatami, paćviardžajuć i pravaaabaroncy.

HUBAZiK adnačasova adpracoŭvaŭ pradpryjemstvy

Padobna, što ŭ toj ža čas HUBAZiK «adpracavaŭ» niekalki pradpryjemstvaŭ i rajonaŭ u rehijonach. Jon dziejničaŭ pa ŭłasnym płanie, paralelna.

HUBAZiK pieravažna prychodziŭ da ludziej, jakija traplali pad uvahu siłavikoŭ raniej. Heta adpaviadaje łohicy apieracyi pa pieradvybarčym zastrašvańni nasielnictva, pra jakuju «Naša Niva» paviedamlała raniej.

Abłavu 31 kastryčnika — 1 listapada pa maštabie možna paraŭnać z aryštami svajakoŭ palitviaźniaŭ i ludziej, jakija im dapamahali, zimoj 2024-ha.

Viadoma, što izalatary časovaha ŭtrymańnia ŭ rehijonach i Akreścina ŭ Minsku pierapoŭnienyja. 

«Nachapali kuču narodu. U dvuch– i trochmiesnych kamierach — pa 15-20 čałaviek», — raskazvaje čałaviek, jaki vyzvaliŭsia niadaŭna.

Kali vy viedajecie pra toje, što zdaryłasia, bolš, pišycie redaktaru «Našaj Nivy» ŭ TH ci na [email protected]. Abo lubomu redaktaru ci žurnalistu «Našaj Nivy», jakoha viedajecie asabista. Važna kab śviet viedaŭ pra toje, što robiać ź biełarusami.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary19

  • Oruełł davno napisał o skotnom dvorie
    05.11.2024
    Božie moj, a łukašienko niesiot čuš o vyborach, o biełarusach i socialnom hosudarstvie dla biełarusov.
    Socialnoje hosudarstvo łukašienko - TIUŔMA i KONCŁAHIEŔ dla mołodych, samostojatielnych, dumajuŝich, aktivnych, obrazovannych, vsiech tiech, kto, v normalnoj stranie, dvihajet prohriess, raźvivajet stranu....
    Jesť skotnyj dvor russkoho mira Rośsii i łukašienko, postrojennyj na miestie Biełaruskoj Biełarusi.
  • Mrakobiesy
    05.11.2024
    Mrakobies i jeho mrakobiesy, kotoryje razdieliś i strojat mrakobiesije na miestie Biełarusi.
  • Imia
    05.11.2024
    hułah, tolki nie "łukašyscki", a rasiejski. U Jeŭropie, volnaj ad russkoho mira, takoha nie byvaje.

Ciapier čytajuć

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj32

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj

Usie naviny →
Usie naviny

Na vajnie va Ukrainie zahinuŭ režysior šou «Aroł i Reška»5

Jakija prafiesii buduć zapatrabavanyja ŭ Biełarusi najbližejšyja piać hadoŭ5

Daradca prezidenta Litvy nie vyklučaje, što dron u Biełaruś mahli zapuścić aktyvisty3

U Ńju-Jorku pačynajecca praces nad Łuidžy Mandžonie. Jaho abvinavačvajuć u zabojstvie kiraŭnika strachavoj kampanii, jakoje ŭschvalavała ZŠA2

Naŭrocki: Z maskalami damoŭlenaściaŭ być nie moža54

Pradstaŭnica MZS Litvy: Dziejańni Biełarusi — sproba prykryć ułasnuju złamysnuju dziejnaść1

Dopis pjanaha viciebčuka, jaki raskazaŭ, što idzie dadomu, nabraŭ 650 tysiač prahladaŭ — sačyŭ uvieś ruskamoŭny treds6

Pamiatajecie čynoŭnika, jakoha kreatyŭna admazali ad zabojstva čałavieka na palavańni? Jon admazaŭsia znoŭ9

U Azierbajdžanie aryštavany lidar apazicyi Ali Kierymli

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj32

Pierad sustrečaj z Uitkafam i Kušnieram Pucin zajaviŭ, što hatovy da vajny ź Jeŭropaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić