Hramadstva147147

Dźmitryjeŭ prosić viarnuć pasłoŭ u Minsk. «Sankcyi bjuć pa ludziach, a nie pa ŭładzie»

Były lidar kampanii «Havary praŭdu» Andrej Dźmitryjeŭ apublikavaŭ artykuł, u jakim krytykuje ŭsprymańnie Biełarusi jak «satelita Rasii» i zaklikaje Jeŭropu «hladzieć nie nazad, a napierad».

U 2020 hodzie Andreja Dźmitryjeva zarehistravali ŭ jakaści kandydata na prezidenckich vybarach, razam z Hannaj Kanapackaj i Siarhiejem Čeračniem. Fota: Naša Niva 

Artykuł Andreja Dźmitryjeva apublikavany na staronkach anłajn-časopisa «IPG — Mižnarodnaja palityka i hramadstva», jaki vydajecca niamieckim Fondam imia Frydrycha Ebierta.

Kandydat-spojler na prezidenckich vybarach 2020 hoda adznačaje, što, «niahledziačy na palityčny kryzis, try hady represij i vajnu la miežaŭ Biełarusi, mnohija ludzi praciahvajuć spadziavacca na budučyniu, dzie pavažajucca pravy čałavieka i isnuje svaboda vykazvańnia mierkavańniaŭ».

Pa słovach palityka, «biełarusy ŭžo prajšli svaju revalucyju ŭ 2020 hodzie. Jana adbyłasia ŭ sercach i śviadomaści ludziej. Ciapier narod prachodzić składany šlach da pieramien, jakija pavinny stabilizavać situacyju i pryvieści da žyćcia biez nasilla i novych uzrušeńniaŭ».

«I na hetym šlachu jon varty nie škadavańnia, a poŭnaj padtrymki», — piša Dźmitryjeŭ.

Na pohlad palityka, «biełarusy chočuć mirnych pieramien, jakija dazvolać vyzvalić palitviaźniaŭ i stvaryć umovy dla dyjałohu pamiž hramadstvam i ŭładaj, a taksama spynieńnia izalacyi krainy».

Sam Dźmitryjeŭ byŭ asudžany na paŭtara hoda źniavoleńnia pa palityčnych matyvach, adbyŭ svoj termin i vyjšaŭ na svabodu.

Jon adznačaje važnaść taho, kab Jeŭropa bačyła Biełaruś «jak niezaležnuju dziaržavu» i «hladzieła nie nazad, a napierad, hruntujučysia na svaich kaštoŭnaściach i metach».

«Meta — pabudova demakratyčnaj Biełarusi, nadziejnaha partniora ŭ rehijanalnaj biaśpiecy».

Aŭtar śćviardžaje, što «dla bolšaści ŭ krainie krajnie źniavažlivy pohlad na Biełaruś jak «satelita» Rasii i tym bolš akupavanuju terytoryju. Heta absalutna nie adpaviadaje rečaisnaści».

«Narod nie choča być raźmiennaj manietaj u hieapalityčnych hulniach, a imkniecca da taho, kab Biełaruś usprymali jak niezaležnuju i pavažanuju dziaržavu», — adznačaje aŭtar i nahadvaje pra nieabchodnaść «uzmacnieńnia niezaležnaści i stvareńnia ŭmovaŭ dla narmalnaha raźvićcia hramadzianskaj supolnaści».

Nahadajem, što paśla 2021 hoda ŭ Biełarusi byli likvidavanyja ŭsie niezaležnyja hramadskija arhanizacyi, a kiraŭniki ŭsich vialikich nacyjanalnych NDA abo stali abjektam kryminalnaha pieraśledu, abo pakinuli krainu. Siarod palitźniavolenych — suśvietna viadomy pravaabaronca, łaŭreat Nobieleŭskaj premii miru Aleś Bialacki.

«Biełarusam patrebnyja partniory, jakija ŭsprymajuć ich jak pierśpiektyŭnaha sajuźnika, a nie prablemu», — dadaje Dźmitryjeŭ.

Sankcyi suprać łukašenkaŭcaŭ bjuć pa ludziach, a nie pa ŭładzie, miarkuje Andrej Dźmitryjeŭ. Na fota: Alaksandr Łukašenka ŭ Maskvie 9 kastryčnika 2024 hoda

Jakich krokaŭ ad Jeŭropy čakaje Dźmitryjeŭ

Aŭtar zaklikaje da kankretnych krokaŭ, jakija b viali da vyzvaleńnia palitviaźniaŭ, spynieńnia represij i stvareńnia ŭmovaŭ dla palityčnaj razmarozki.

Adnym z takich krokaŭ jon bačyć viartańnie zachodnich dypłamatyčnych misij u Minsk.

«Heta nie tyčycca pryznańnia Łukašenki, a pryznańnia prava biełarusaŭ na svaju dziaržavu i taho, što biełarusy — heta častka jeŭrapiejskaj prastory», — arhumientuje Dźmitryjeŭ.

Jon źviartaje ŭvahu na niehatyŭny ŭpłyŭ sankcyj. Na jaho dumku, jany padšturchoŭvajuć ich da aryjentacyi na Uschod i asłablajuć suviazi ź Jeŭropaj.

U toj ža čas, piša Andrej Dźmitryjeŭ, «biełarusy nie chočuć całkam addalacca ad Jeŭropy — jany šukajuć bałans, jaki dazvolić im zastavacca častkaj jeŭrapiejskaj prastory i nie stać udzielnikami vajny».

Andrej Dźmitryjeŭ prapanuje, kab padtrymka Jeŭropy była nakiravanaja na ŭmacavańnie hramadzianskaj supolnaści i dapamohu biełarusam u zachavańni ich jeŭrapiejskaj identyčnaści.

«Dla mnohich jeŭrapiejskaja identyčnaść — heta nie tolki hieapalityčny vybar, ale i simvał narmalnaha žyćcia, dzie pavažajuć pravy čałavieka i jość mahčymaści dla samaraźvićcia», — padkreślivaje Dźmitryjeŭ.

Važnym jon ličyć najaŭnaść jeŭrapiejskich prahram dla studentaŭ i maładych prafiesijanałaŭ ź Biełarusi, adukacyjnych abmienaŭ i prajektaŭ, nakiravanych na raźvićcio miascovych inicyjatyŭ u krainie.

Usie pieraličanyja kroki, na jaho dumku, dapamohuć adnavić u biełarusaŭ «pačućcio ahulnaści i adzinstva».

«Padtrymka zvonku pavinna vyhladać nie jak umiašańnie, a jak dapamoha ŭ zachavańni suviazi ź Jeŭropaj i intehracyi ŭ kulturnuju i ekanamičnuju prastoru. Čym bolš takich suviaziaŭ udasca stvaryć, tym macniejšymi buduć demakratyčnyja pamknieńni ŭnutry krainy i tym ciažejšym budzie ŭładam izalavać Biełaruś ad źniešniaha śvietu», — miarkuje aŭtar.

«Va ŭmovach pastajannaha nadzvyčajnaha stanovišča, cisku i strachu (…) biełarusy nie zdajucca. Jany imknucca zachavać svaje pryncypy i kaštoŭnaści: miralubnaść, pracavitaść, hodnaść, vieru ŭ budučyniu svajoj krainy. I heta zasłuhoŭvaje pavahi i padtrymki — jak z boku Jeŭrapiejskaha sajuza, tak i ŭsiaho Zachadu», — reziumuje Dźmitryjeŭ.

Kamientary147

  • Ahientura i pasobniki łukašenki
    11.10.2024
    Usich padklučyli, pazniaka, dzmitryjeva..
  • Botam
    11.10.2024
    Moža jaho adsidka, jak i Vasknasienskaha była lipavaj? Naratyvy łukašenkaŭskaj prapahandy jon paŭtaraje takija ž.
  • Zapieŭ sałaŭjom
    11.10.2024
    Daŭno, vidać, Dźmitryjevu "biełarusy" humovuju pałku ŭ zadni prachod nie ŭstaŭlali.

Ciapier čytajuć

«Fardo bolš niama». ZŠA nanieśli ŭdary pa jadziernych abjektach u Iranie17

«Fardo bolš niama». ZŠA nanieśli ŭdary pa jadziernych abjektach u Iranie

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku prajšoŭ vialiki vypuskny FOTAREPARTAŽ8

Kiraŭnik paleścinskaha padraździaleńnia KVIR zabity ŭ kvatery ŭ Iranie

«Napisała CEO — praz dva dni vydalili z usich sistem». Biełaruska 3 hady navučałasia na kursach EPAM, ale tak i nie atrymała pracu24

Bujnoha minskaha biznesmiena, jaki zajmaŭsia vyrabami sa škła, pasadzili za palityku

Sud u Azierbajdžanie vynies surovyja prysudy žurnalistam, jakija rasśledavali biznes siamji Alijeva2

Praz dva tydni biełarusaŭ čakajuć čatyry zapar vychodnyja

Ludzi ździŭlajucca tamu, što ŭ vioskach na Brasłaŭščynie niama płatoŭ. Čym heta možna patłumačyć?3

Niabienzia nazvaŭ rasijski «miemarandum» «najlepšaj prapanovaj» dla Kijeva

Miłyja ci pačvarnyja? Čamu lalki Labubu stali suśvietnaj siensacyjaj5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Fardo bolš niama». ZŠA nanieśli ŭdary pa jadziernych abjektach u Iranie17

«Fardo bolš niama». ZŠA nanieśli ŭdary pa jadziernych abjektach u Iranie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić