Zdaroŭje

Antybijotyki dapamahajuć abyścisia biez apieracyi pa vydaleńni apiendycytu — vučonyja

Praktyka lačeńnia apiendycytu antybijotykami ŭžo vykarystoŭvajecca i pakazvaje svaju vynikovaść.

Fota: Anna Frank / Getty Images

Jak piša The Washington Post, praktyka vykarystańnia antybijotykaŭ dla lačeńnia apiendycytu pačałasia jašče ŭ 1950-ch hadach. Jany vykarystoŭvajucca pry lačeńni zapuščanych formaŭ chvaroby, kali chirurhičnaje ŭmiašańnie moža pryvieści da dalejšaha raspaŭsiudžańnia infiekcyi.

Taki sposab lačeńnia vykarystoŭvaŭsia dla lačeńnia vajskoŭcaŭ, u jakich apiendycyt prajaŭlaŭsia, kali jany słužyli ŭ ciažkadastupnych miescach, naprykład, na padvodnych łodkach.

Ale tolki ŭ XXI stahodździ byli praviedzienyja pieršyja hruntoŭnyja daśledavańni efiektyŭnaści lačeńnia apiendycytu antybijotykami.

Pieršaje ź ich, vyniki jakoha byli apublikavany ŭ 2015 hodzie, achapiła 257 darosłych, chvorych na apiendycyt. Ź ich 70 čałaviek, ci 27%, kurs antybijotykaŭ nie dapamoh, i im usio ž rabili apieracyju na praciahu hoda. Ale ŭ astatnich usio było ŭ paradku.

Druhoje, jašče bolšaje daśledavannje, jakoje achapiła 1552 darosłych, pakazała padobny vynik. Na praciahu troch miesiacaŭ paśla pryjomu antybijotykaŭ apieracyju daviałosia rabić 29% paddoślednych.

U 2020 hodzie Amierykanskaja kalehija chirurhaŭ dabaviła nieapieracyjny sposab u jakaści asobnaj opcyi ŭ svaich rekamiendacyjach pa terapii apiendycytu.

U tym ža hodzie byli apublikavany vyniki daśledavańnia, jakoje achapiła 1068 dziaciej ad 7 da 17 hadoŭ, chvorych na niaŭskładnienuju formu apiendycytu ŭ ZŠA. Baćki 370 (35%) ź ich abrali antybijotyki dla lačeńnia svajho dziciaci. Adpaviedna vynikam, 67,1 % dziaciej hetaj hrupy nie spatrebiłasia apieracyjnaje ŭmiašańnie na praciahu hoda.

Padobny vynik pakazała daśledavańnie, u jakim uziali ŭdzieł dzieci s padazreńniem na vostry niaŭskładnieny apiendycyt, jakija trapili ŭ balnicy Jeŭropy i Paŭnočnaj Amieryki. Apieracyju paśla kursu lačeńnia antybijotykami na praciahu hoda daviałosia ŭsio ž zrabić 33,8% ź ich.

Jak adznačajuć śpiecyjalisty, abodva mietady lačeńnia majuć jak svaje pieravahi, tak i ryzyki. Nie na karyść lačeńnia antybijotykami ihraje infarmacyja ab tym, što paśla jaho ŭ kožnaha treciaha zdarajecca recydyŭ.

U adroźnieńnie ad antybijotykaŭ, chirurhičnaje ŭmiašańnie amal vyklučaje mahčymaść paŭtornaha ŭźniknieńnia apiendycytu. Da taho ž pry jaho praviadzieńni mohuć być vyjaŭlenyja pieradrakavyja ci rakavyja ŭtvareńni na apiendyksie, što ŭ budučym moža stać vialikaj pahrozaj dla zdaroŭja.

Ale chirurhičnaje ŭmiašańnie patrabuje aniestezii, što značna pavyšaje ryzyki. Da taho ž, jano kaštuje daražej, čym antybijotyki.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar1

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar

Usie naviny →
Usie naviny

Žyvioły mohuć čuć huki raślin5

«Jandeks» rychtujecca pieranieści masavuju vytvorčaść razumnych televizaraŭ z Kitaja ŭ Biełaruś11

Znojdziena cieła supracoŭnicy viciebskaj chimii — jaje šukali dva z pałovaj hady

Čarhovy rekord. U Depo prapanujuć kvatery z canoj za mietr $65004

U MNS raspaviali pra nastupstvy ŭčorašniaj niepahadzi: paškodžańni, padtapleńni, pavalenyja drevy1

Pad Minskam učora bačyli śmierč

Čas dla vialikaha nastupu Rasii: jakimi mohuć być «apošnija 50 dzion vajny»3

Aŭtobus Minsk — Vilnia źjechaŭ u kiuviet u Vałožynskim rajonie

Dla haradžan — pieramoha, dla viaskoŭcaŭ — trahiedyja. Što pakazała dziaržaŭnaje apytańnie pra Druhuju suśvietnuju vajnu24

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar1

Eks-palitviazień adkryŭ zbor na siabie — inšyja palitviaźni aburanyja i kažuć, što jon stukač i machlar

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić