Vučonyja abiacajuć, što nieŭzabavie ponačy budzie bačyć kožny čałaviek
Novaja zvyštonkaja plonka, prymacavanaja da linzaŭ akularaŭ, zamienić hruvastki prybor načnoha bačańnia.

Daśledčyki z Centra pieradavoha vopytu ŭ halinie transfarmacyjnych mietaaptyčnych sistem (TMOS) ARC u Aŭstralii znajšli sposab zabiaśpiečyć bačańnie ŭ ciemry biez dapamohi hruvastkich i darahich pryboraŭ načnoha bačańnia.
Jak paviedamlajecca na sajcie ŭstanovy, vučonyja stvaryli ultratonkuju plonku, jakaja moža być prymacavanaja da linzy ŭ zvyčajnych akularach.
Tradycyjny prybor načnoha bačańnia zasnavany na składanaj technałohii elektronna-aptyčnaha pieraŭtvareńnia. U takim prybory fatony śviatła spačatku prachodziać praz linzu abjektyva i traplajuć u elektronnuju trubku dla ŭzmacnieńnia vyjavy, jakaja składajecca ź dźviuch važnych častak.
Spačatku fotakatod pieraŭtvaraje fatony ŭ patoki elektronaŭ, jakija zatym pastupajuć u śpiecyjalny ŭzmacnialnik (mikrakanalnuju płaścinu), jaki pavialičvaje enierhiju, i elektrony dalej traplajuć na luminiescentny ekran (luminafor), na jakim uznaŭlajecca vyjava ŭ zialonym śpiektry.

Dla taho kab źnizić ciepłavy šum, tradycyjnyja prybory načnoha bačańnia patrabujuć kryjahiennaha achałodžvańnia. Usio heta robić ich ciažkimi i hruvastkimi.
Technałohija vučonych z Aŭstralii, pra jakuju jany raskazali ŭ artykule na staronkach časopisa Advanced Materials, zasnavanaja na vykarystańni mietapavierchniaŭ ź niabatu lityju, jakija zabiaśpiečvajuć bolš prosty šlach apracoŭki fatonaŭ śviatła.
Prachodziačy praź jaje, fatony pavialičvajuć svaju enierhiju i pierachodziać u śpiektr bačnaha śviatła biez taho kab pramiežkava pieratvaracca ŭ elektrony, jak u vypadku sa zvyčajnym pryboram načnoha bačańnia.
Takaja pavierchnia taksama nie maje patreby ŭ astudžvańni, kab źmienšyć «šum» i pavialičyć vyraznaść. Heta dazvalaje admovicca ad hruvastkaj miechaniki pryboraŭ načnoha bačańnia.
Novaja technałohija taksama fiksuje bačnaje i niabačnaje (ci infračyrvonaje) śviatło na adnoj vyjavie. U toj čas, jak tradycyjnyja sistemy načnoha bačańnia fiksujuć paralelnyja vyjavy kožnaha śpiektru, što nie dazvalaje stvarać identyčnyja vyjavy. U vyniku karystalnik atrymlivaje bolš jakasny vid taho, što adbyvajecca ŭ ciemry.

Raspracoŭščyki adznačajuć, što da hetaha ličyłasia, što pieraŭtvaryć infračyrvonyja vyjavy ŭ bačnyja z vysokim razroźnieńniem nielha z-za vuhłavych strat vialikaj kolkaści infarmacyi, jakija ŭłaścivyja niełakalnym mietapavierchniam. Ale jany zdoleli pieraadoleć hetyja abmiežavańni.
Aŭtary spadziajucca, što ich vynachodnictva budzie karysnym u roznych śfierach dziejnaści, ad nazirańnia i navihacyi da miedycynskaj dyjahnostyki, i adznačajuć, što pamianšeńnie pamieru i vahi technałohii načnoha bačańnia adkryvaje novyja mahčymaści dla industryi 4.0 i minijaciuryzacyi technałohij.
Ciapier čytajuć
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
«Hienierał Biada vylecieŭ praz bakavoje škło «Čajki». Małaviadomaja avaryja 1976 hoda, u jakoj zahinuli druhi čałaviek u BSSR i bajavy lotčyk-hienierał
Kamientary