Kultura

U Biełaruś z Rasii pryviazuć śpiektakl «Heta ŭsio jana». Ale letaś adnajmiennuju pastanoŭku źniali z repiertuaru RTBD

U minskaj afišy kulturnych padziej aktyŭna rekłamujecca śpiektakl niezaležnaha rasijskaha ahienctva ART partner «Heta ŭsio jana» ź Viktoryjaj Tałstahanavaj u hałoŭnaj roli. 

Fota sa śpiektakla «Heta ŭsio jana» rasijskaj niezaležnaj kampanii ART partner. Fota: kvitki.by.

Pastanoŭka rasijskaha režysiora Daniły Čaščyna musić być pakazana 27 maja ŭ kancertnaj zale «Minsk». Ale cikavy fakt: tolki ŭ minułym hodzie adnajmienny śpiektakl pa pjesie biełaruska-rasijskaha dramaturha Andreja Ivanova byŭ źniaty z repiertuaru Respublikanskaha teatra biełaruskaj dramaturhii, piša Reform.by.

«Heta ŭsio jana» — pjesa Andreja Ivanova, jakaja była pastaŭlena na scenie Respublikanskaha teatra biełaruskaj dramaturhii ŭ 2016 hodzie. Śpiektakl, jaki raspaviadaje pra prablemu parazumieńnia pakaleńniaŭ — maci, kab zrazumieć svajho syna, ź jakim u jaje nie atrymoŭvajecca naładzić kantakt u realnym žyćci, pačynaje stasavacca ź im u virtualnaści, z pośpiecham išoŭ na scenie Teatra biełaruskaj dramaturhii siem hadoŭ.

Uzrovień pastanoŭki ŭ akciorskim płanie trymała vybitnaja biełaruskaja aktrysa Ludmiła Sidarkievič, paru joj składaŭ małady akcior Dźmitryj Davidovič.

Śpiektakl jeździŭ na hastroli ŭ Maroka, Hruziju, Francyju, Sierbiju, udzielničaŭ u mižnarodnych teatralnych forumach — u pryvatnaści, byŭ pakazany na prestyžnym Mižnarodnym teatralnym fiestyvali ŭ Avińjonie ŭ 2017 hodzie i atrymaŭ tam pryz u naminacyi «Pa-za miežami», pryniaŭ udzieł u Mižnarodnym teatralnym fiestyvali «Słavija 2018» u Białhradzie ŭ 2018-m. Pra jaho pisali krytyki, jon karystaŭsia ŭvahaj hledačoŭ, pakul… Tak, pakul nie nastupiŭ 2020 hod i toje, što za im kročyła.

Što zdaryłasia? Sprava ŭ tym, što ŭ 2016 hodzie pjesu Andreja Ivanova pastaviła režysiorka z Polščy— Monika Dabraŭlanska, jakaja supracoŭničała ź biełaruskimi artystami i teatrami na praciahu mnohich hadoŭ. Ale mienavita ŭ 2023 hodzie spadarynia Monika kančatkova stała niepažadanaj aŭtarkaj dla biełaruskaj sceny. Letaś hradus cenzury ŭ dziaržaŭnych teatrach dasiahnuŭ toj adznaki, što pra śpiektakli, pastaŭlenyja polskimi režysiorami — nie mahło iści i havorki. Jak i pra śpiektakli, pastaŭlenyja «nie tymi» režysiorami, i napisanyja raptam «nie tymi aŭtarami».

Uvosień 2023 hoda z repiertuaru, u pryvatnaści, RTBD kančatkova źnikli «Siroža» ŭ pastanoŭcy Alaksandra Harcujeva pa pjesie Julii Čarniaŭskaj i «Karjera doktara Rausa» ŭ režysury taho ž Alaksandra Harcujeva pa pjesie Viktara Marcinoviča.

Ciapier na prykładzie hastrolej rasijskaha ahienctva ART partner možna bačyć taki raskład: «Heta ŭsio jana» jedzie ŭ Biełaruś u jakaści dasiahnieńnia rasijskaha teatra, dakładniej rasijskaj antrepryzy, a pra isnavańnie biełaruskaj pastanoŭki, jakaja ŭvajšła ŭ top-10 biełaruskaha teatra druhoj pałovy 2010-ch, siońnia na tym ža sajcie RTBD nielha znajści i zhadki.

Biełaruski teatr upeŭniena viartajecca ŭ pačatak 2000-ch, kali haradskuju afišu składali antrepryzy, pryviezienyja pieravažna ad uschodniaha susieda z namieram urazić «pravincyjnuju» biełaruskuju publiku.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Azaronki 1930-ch: jak skłaŭsia ich los14

Azaronki 1930-ch: jak skłaŭsia ich los

Usie naviny →
Usie naviny

Minčanka kinuła stalicu, adnaviła chatu 1905 hoda — i ščaślivaja2

U Homiel pryjedzie Hryhoryj Leps, kvitkoŭ užo amal niama16

Ci moža pasažyr nie płacić za prajezd druhi raz, kali jahony aŭtobus staŭ z-za daždžu?

PVK «Vahnier» pakidaje Mali3

Tom Kruz trapiŭ u Knihu rekordaŭ Hinesa za truk u apošnim filmie «Misija nievykanalnaja»

Vynachodnictva ŭ Biełarusi skaciłasia da šmathadovaha minimumu2

U Azierbajdžanie sudździa sprabavaŭ zhvałcić asła i pamior — novy fejk4

Ministr infarmacyi Markaŭ choča pastrožyć rehulavańnie rekłamy3

U Akademii navuk prydumali małočnuju harełku5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Azaronki 1930-ch: jak skłaŭsia ich los14

Azaronki 1930-ch: jak skłaŭsia ich los

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić