Hramadstva

«My nie začyniajemsia». Volha Siamaška patłumačyła, čamu prypyniła pracu biełaruskaja redakcyja «Radyjo Ŭnet»

«Radyjo Ŭnet» časova prypyniaje viaščańnie prahram na biełaruskaj movie. Na žal, dahetul my nie majem infarmacyi ad Ministerstva zamiežnych spraŭ Respubliki Polšča ab praciahu padtrymki biełaruskaj redakcyi» — takaja abviestka źjaviłasia 14 sakavika na sajcie miedyja. Pra pryčyny prypynieńnia pracy i pierśpiektyvy vyrašeńnia prablemy Biełaruskaja asacyjacyja žurnalistaŭ pahutaryła z hałoŭnaj redaktarkaj Volhaj Siamaška.

Volha Siamaška ŭ Siejmie Litvy. 2023 hod. Fota: BAŽ

«Radyjo Ŭnet» — biełaruskaja redakcyja «Radyjo Wnet» — finansavałasia sa srodkaŭ Ministerstva zamiežnych spraŭ Polščy.

— My čakali, pakul budzie zaćvierdžany biudžet MZS Polščy, u jakim byli b prapisanyja ličby na fundacyju, ź jakoj my niepasredna finansujemsia. Biudžet źjaviŭsia, jon užo niekalki dzion jość u ahulnym dostupie.

My čakali rašeńnia pa našym prajekcie, ale nie atrymali jaho ni ŭ paniadziełak, ni ŭ aŭtorak, i ŭ sieradu nam nichto nie zmoh skazać ničoha kankretnaha. Tamu było pryniata rašeńnie: časova prypynić pracu biełaruskaj redakcyi da vyrašeńnia finansavych prablem.

My nie zakryvajemsia, jak tolki MZS prymie rašeńnie, što naš prajekt budzie padtrymlivacca, my adnovim pracu ŭ raniejšym farmacie, — raspaviała BAŽ spadarynia Volha.

— Dahetul vy nie viedajecie, ci ŭvohule jość srodki na finansavańnie biełaruskaj redakcyi «Radyjo Ŭnet» sioleta?

— Sistema pracuje nastupnym čynam. Isnuje fundacyja, ź jakoj finansujecca nie tolki našaje radyjo, ale i inšyja biełaruskija prajekty. Biudžet fundacyi prapisany. Ale my nie atrymali dakładnaha adkazu, ci budzie padtrymany mienavita naš prajekt z hetych srodkaŭ. Nam znoŭ prapanavali pačakać, ale, skažu ščyra, redakcyja i tak dva z pałovaj miesiacy isnuje ŭ režymie čakańnia. I ŭvieś hety čas my nie siadzieli, skłaŭšy ruki, a paŭnavartasna pracavali. Tamu i pryniali rašeńnie časova prypynić pracu redakcyi.

— To-bok, heta sumiesnaje rašeńnie ŭsioj redakcyi?

— My źjaŭlajemsia biełaruskaj redakcyjaj «Radyjo Wnet». A jano — kłasičnaje polskaje radyjo, jakoje viaščaje ŭ Polščy kruhłyja sutki. Štodnia ŭviečary biełaruskaja redakcyja mieła dźvie hadziny viaščańnia na biełaruskaj movie.

Biełaruskija prahramy pakul sa štodzionnaha efiru nie zdymajucca, jany zastajucca, ale ŭvieś čas budzie iści biełaruskaja muzyka z paviedamleńniem «Tut mahła być biełaruskaja prahrama, ale, na žal, z-za abstavin, jakija ad nas nie zaležać, pakul hetych biełaruskich prahram niama».

— Ci majecie choć prybliznaje ŭjaŭleńnie, na kolki času moža «padvisnuć» viaščańnie biełaruskaj redakcyi?

— My aptymisty. U nas kalektyŭ nievialiki: usiaho šeść čałaviek. Našyja viadučyja efiru, karespandenty znachodziacca ŭ Litvie, va Ukrainie, u Biełastoku i ŭ Varšavie.

Nie mahu skazać, što ŭ nas raniej takich prablem nie ŭźnikała. Treba razumieć, što ŭsie finansavyja dakumienty zaćviardžajucca nie na pačatku hoda, a trochi paźniej. Minułyja hady nas padtrymlivała polskaja redakcyja, jakaja faktyčna za svaje ŭłasnyja srodki finansavała nas. Ale sioleta pryniata rašeńnie: pakul nie budzie hrošaj, my časova prypyniajemsia.

***

«Radyjo Wnet» — polskaja radyjostancyja i internet-sacyjalny sajt, zasnavany ŭ 2009 hodzie Kšyštafam Skaŭronskim, Hžehažam Vasoŭskim, Katažynaj Adamiak-Sročyńskaj, Monikaj Makoŭskaj-Vasoŭskaj, Vojciecham Cejroŭskim i Ježy Jachovičam.

Biełaruskaja redakcyja «Radyjo Ŭnet» pačała pracu 11 listapada 2020 hoda i sfarmiravałasia z žurnalistaŭ, jakija z-za represij byli vymušanyja źjechać ź Biełarusi. Biełaruskaja redakcyja «Radyjo Ŭnet» źjaŭlajecca častkaj polskaha «Radio Wnet».

Kamientary

Ciapier čytajuć

U Kalinkavičach u kanalizacyi zahinuli troje rabotnikaŭ «Vodakanała»5

U Kalinkavičach u kanalizacyi zahinuli troje rabotnikaŭ «Vodakanała»

Usie naviny →
Usie naviny

Rodzičy šukajuć žychara Śvietłahorska i jahonuju žonku, jakija praz pahrozu represij źjechali ź Biełarusi. Jany źnikli bolš za hod tamu3

U Minsku 1 vieraśnia «zaminiravali» škoły, balnicy i Ministerstva abarony

Voś jak vyhladali dzieci na liniejcy ŭ toj samaj baranavickaj škole — «astraŭku Paŭnočnaj Karei» FOTY25

Łukašenka papraknuŭ Rasiju, Kitaj i Indyju ŭ biezynicyjatyŭnaści19

31‑hadovy rasijanin akruciŭ 17‑hadovuju biełarusku. Finał historyi strašny: turma za narkotyki, śmierć dziciaci, «SVA» i skradzienyja hrabavyja14

Biełaruskija futbalisty vyratavali pažyłuju žančynu z pałajučaha doma ŭ Kyrhyzstanie1

Stała viadoma, kolki «Savuškaŭ pradukt» zapłaciŭ za Połacki małočny kambinat1

Dvoje biełarusaŭ, jakija mieli suviazi z rasijskaj vajskovaj pramysłovaściu, pryznali svaju vinu ŭ Litvie2

Łukašenka zaprasiŭ kiraŭnika Łaosa ŭ Biełaruś. Toj prapanavaŭ razam zdabyvać zołata2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Kalinkavičach u kanalizacyi zahinuli troje rabotnikaŭ «Vodakanała»5

U Kalinkavičach u kanalizacyi zahinuli troje rabotnikaŭ «Vodakanała»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić