Alaksandr Łukašenka siońnia pravioŭ sustreču sa staršynioj Savieta Respubliki, upaŭnavažanaj pradstaŭnicaj pa Minsku Natallaj Kačanavaj, dzie abmierkavaŭ budučyja vybary, a taksama ideałahičnyja i kadravyja pytańni.

Pres-słužba Łukašenki paviedamlaje, što ŭ centry ŭvahi byli palityčnyja pytańni, asnoŭnaje ź jakich — budučyja vybary.
«My ŭstupajem u elektaralnuju kampaniju. Jana budzie praciahłaj: i hety, i nastupny hod, pačynajučy ź miascovych orhanaŭ ułady, miascovych savietaŭ, Usiebiełaruski narodny schod (novy ŭ nas kirunak) i zakančvajučy prezidenckimi vybarami. Mabilizacyja ludziej i naša mabilizacyja. Ź inšaha boku, viadoma, treba zrabić tak, kab nie razhajdałasia kraina i hramadstva, jak heta było raniej», — skazaŭ Łukašenka.
U liku tem, jakija zakranuŭ Łukašenka, byli taksama kadravyja i ideałahičnyja pytańni.
«Tut u nas taksama šmat prablem, šmat pytańniaŭ. Zdajecca, niejak pracujem, ale pažadana, kab efiektyŭnaść była vyšejšaj», — zaŭvažyŭ Alaksandr Łukašenka.
-
U Breście pradajuć kvateru asudžanaha palitviaźnia, jaki chadziŭ na mnostva sudoŭ
-
Asacyjacyja pieravozčykaŭ Litvy: Situacyja z furami na biełaruskaj miažy paharšajecca, pieravozčyki stomlenyja i złyja
-
«Ja nie prysvojvaŭ sabie miljon». 17‑hadovy błohier z Hrodna, jaki źbiraŭ hrošy na lačeńnie dziciaci, raspaviadaje svaju viersiju
Ciapier čytajuć
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Ja suprać. Movy, jakija pakinuli paśla siabie kałanizatary ŭ Afrycy, stali šlacham da cyvilizacyi». Aleksijevič adkazała, jak stavicca da admovy ad ruskaj movy va Ukrainie
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«Jak Volski prychodziŭ ź pieratrusam da Kołasa, a Krapiva i Hlebka danosili na kaleh». Apublikavanyja žachlivyja ŭspaminy Ryhora Biarozkina pra represii 1920—1940-ch
«U turmie ja lubiŭ vynosić śmiećcie». Historyja Mandeły, jaki razumieŭ, što niemahčyma zamanić voraha ŭ zasadu, kali nie viedaješ, jak myślać jaho hienierały
Kamientary