Mierkavańni

Ukrainski piśmieńnik: Ci pavinien Vasil Bykaŭ adkazvać pierad ukraincami za Łukašenku?

Ukrainski piśmieńnik i dypłamat Siarhiej Barščeŭski publična vystupiŭ suprać represij u dačynieńni da biełaruščyny va Ukrainie pa ideałahičnych matyvach. Biełaruskaja litaratura, jakuju chočuć vykraślić sa školnaj prahramy, u adroźnieńnie ad ruskaj, nikoli nie była litaraturaj mietrapolii. Jak i ŭkrainskaja, jana — z usimi svaimi plusami i minusami — była litaraturaj kałonii, litaraturaj naroda, zaniavolenaha spačatku carskaj, a zatym savieckaj impieryjaj. Biełaruskaja mova i litaratura nikoli nie zamachvalisia na suvierenitet inšych moŭ i litaratur, nikoli nie sprabavali ich vycieśnić. I zmahańnie ŭkraincaŭ ź imi tolki ŭzraduje, a nie zasmucić Łukašenku i jaho maskoŭskich kurataraŭ, śćviardžaje jon u tekście na partale Obozrevatel.

Vasil Bykaŭ vystupaje na Dni Voli ŭ 1996 hodzie

Ministerstva adukacyi i navuki Ukrainy padtrymała inicyjatyvu ŭkrainskaj asacyjacyi vykładčykaŭ zamiežnaj litaratury i inšych hramadskich arhanizacyj, jakaja zaklikała prybrać sa školnaj prahramy tvory piśmieńnikaŭ krainy-ahresara.

U toj ža čas u hałovach niekatorych aktyvistaŭ (uličvajučy prarasijskuju pazicyju režymu Łukašenki) naradziłasia ideja vyklučyć i praduhledžanyja navučalnymi prahramami tvory biełaruskich aŭtaraŭ. Pasprabuju rastłumačyć, čamu hetaha nie varta rabić.

Spačatku niekalki ahulnych mierkavańniaŭ. Biełaruskaja litaratura, u adroźnieńnie ad ruskaj, nikoli nie była litaraturaj mietrapolii. Jak i ŭkrainskaja, jana — z usimi svaimi plusami i minusami — była litaraturaj kałonii, litaraturaj naroda, zaniavolenaha spačatku carskaj, a zatym savieckaj impieryjaj.

Biełaruskaja mova i litaratura nikoli nie zamachvalisia na suvierenitet inšych moŭ i litaratur, nikoli nie sprabavali ich vycieśnić.

Naadvarot, pakaleńni biełaruskich piśmieńnikaŭ, jak i piśmieńnikaŭ ukrainskich, imknulisia zachavać rodnuju movu, nie dać joj rastvarycca ŭ tym «słavianskim», a na samaj spravie ruskamoŭnym mory, utapicca ŭ jakim zaklikaŭ inšyja narody Puškin.

U našych navučalnych prahramach biełaruskich aŭtaraŭ niašmat, zatoje jakija! Jak dypłamat, ja niekalki hadoŭ pracavaŭ u Minsku, čytaju na biełaruskaj movie, pierakładaju biełaruskich paetaŭ i niejak, zadoŭha da vajny, nadrukavaŭ u «Litaraturnaj Ukrainie» vialikuju padborku biełaruskaj apazicyjnaj paezii, abraŭšy ŭ jakaści nazvy radok adnaho z aŭtaraŭ (Sieržuka Sokałava-Vojuša. — NN.): «Rasieju ŭ serca pušču tolki ŭ abliččy kuli».

Dumaju, tyja, chto adstojvajuć ideju kanfiskacyi z prahram biełaruskich piśmieńnikaŭ, na samaj spravie drenna viedajuć ich ci i nie viedajuć zusim. Kaho zabrać? Janku Kupału, žyćcio jakoha pierapyniłasia 80 hadoŭ tamu ŭ vyniku padzieńnia ź leśvicy ŭ maskoŭskaj haścinicy? Z nahody trahičnaj śmierci paeta spračajucca da hetaha času. Što heta było: užo nie pieršaja sproba samahubstva ci zabojstva, ździejśnienaje ahientami NKVD?

Vydalić Vasila Bykava, samaha viadomaha ź nieprymirymych apanientaŭ Łukašenki, vymušanaha emihravać z radzimy, kudy jon viarnuŭsia za miesiac da śmierci?

Ja bačyŭ šmatludnaje pachavańnie Vasila Bykava ŭ Minsku pad bieła-čyrvona-biełymi ściahami ŭ červieni 2003 hoda. Pachavańnie, pieraŭtvoranaje ŭ masavy pratest.

Miortvy Vasil Bykaŭ pieramoh: u toj dzień Łukašenka prybraŭsia ź Minska preč. Prydumaŭ sabie kamandziroŭku — čarhovaje ŭračystaje adkryćcio karoŭnika ci čahości takoha — tamu što nie moh ni admianić pachavańnia, ni być na im.

Vyklučyć ščymlivy i praročy vierš «Bieražy siabie, Ukraina!» Siarhieja Zakońnikava?

Kraj śviaty paŭstaje na ruinach,

Kab zadychać na poŭnyja hrudzi…

Bieražy siabie, Ukraina,

Bo druhoj Ukrainy nie budzie…

Voś i ŭsie pradstaŭlenyja ŭ školnych prahramach biełaruskija piśmieńniki.

Vyklučyć ich z prahram było b u lepšym vypadku hłupstvam, u horšym — pravakacyjaj. Abodva varyjanty ŭzradavali b Łukašenku i jaho maskoŭskich kurataraŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Pamierła Śviatłana Kurs8

Pamierła Śviatłana Kurs

Usie naviny →
Usie naviny

Italjanka vyjhrała «Słavianski bazar»

Adnym ź pieršych «cybulizacyju» Biełarusi apisaŭ niamiecki zaołah. Uciokšy ad maskoŭskaha rabalepstva, jon adkryŭ tut inšuju cyvilizacyju20

Chaŭjer Milej abviaściŭ vychodny dzień siońnia ŭ krainie

«Załaty miač» čempijanatu śvietu atrymaŭ Rodry1

U modu viarnuŭsia płastykavy abutak z 1990‑ch5

Ispanija stała čempijonam śvietu pa futbole, zabiŭšy adziny hoł, choć hulnia išła ŭ adny varoty16

Biełarusy ŭ Varšavie sabralisia hladzieć čempijanat śvietu pa-biełarusku. Cichanoŭskaja i Łatuška zaŭzieli za Ispaniju9

U mieduniviersitety sioleta budzie niedabor? Minzdaroŭja prakamientavała1

Tysiačy ludziej hladziać na «Dynama» finał čempijanatu śvietu. Niechta razharnuŭ vialiki rasijski ściah23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamierła Śviatłana Kurs8

Pamierła Śviatłana Kurs

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić