Hramadstva

«Nachoditie etu tvaŕ i ubirajtie». Ekśpierty paćvierdzili, što žorstkija zahady siłavikam addavaŭ Karajeŭ

Niezaležnaja ekśpiertyza paćvierdziła hołas byłoha ministra ŭnutranych spraŭ Juryja Karajeva na stužcy z abrazami biełarusaŭ i patrabavańniem da HUBAZiK prybirać niazhodnych. 

Havorka idzie pra dva zapisy. Na pieršym Karajeŭ vystupaje pierad bajcami Hałoŭnaha ŭpraŭleńnia pa baraćbie z arhanizavanaj złačynnaściu i karupcyjaj, jakoje stajała ŭ pieršych šerahach pieraśledu prychilnikaŭ pieramien.

Karajeŭ na zapisie pryznaje, što siłaviki nie byli hatovyja da pratestaŭ takoha maštabu. Raźličvali, što niezadavolenych budzie stolki ž, kolki paśla vybaraŭ u 2010-m. 

«U vas na ŭsio chapiła siłaŭ, — kazaŭ ministr. — U pieršyja čatyry dni «hrupy ataki», pra jakija ŭžo viedaje prezident, razam z AMAP i ŭnutranymi vojskami ŭratavali krainu».

Biełaruski narod Karajeŭ na tym zapisie nazyvaŭ «tupavatym», kazaŭ, što ludzi «nie bačać dalej za piać mietraŭ ad nosu» i naohuł heta «tłustyja abyvacieli». Siłaviki ž, na jaho dumku, «hasudaravy ludzi». 

Pry hetym u raniejšych intervju Karajeŭ z kryŭdaj adznačaŭ, što jamu nieadnarazova davodziłasia čuć abrazy ŭ svoj adras, źviazanyja ź jahonaj nacyjanalnaściu, maŭlaŭ, apanienty pierachodziać usie miežy, pryhadvajuć jamu, što jon asiecin.

Na druhim zapisie, dzie pavodle ekśpiertaŭ taksama zafiksavany hołas Juryja Karajeva, toj prachodzicca pa Siarhieju Cichanoŭskim: «Niama na jaho artykuła — treba prydumać i pasadzić jaho nadoŭha. Chaj tam siadzić! Chaj zdochnie tam!»

Ekśpiertyzu zamoviła pravaabarončaja arhanizacyja «Pravavaja inicyjatyva». Zapisy vyvučała śpiecyjalist niezaležnaj ekśpiertyzy AAT «HłavEkśpiert». Vysnova — hołas na aŭdyjozapisach adzin i toj ža, što i ŭ aryhinalnych intervju Karajeva na dziaržaŭnym telebačańni. Prykmietaŭ mantažu na aŭdyjozapisach niama.

Nahadajem, u kastryčniku 2020 hoda, kali ŭ Biełarusi jašče praciahvalisia masavyja pratesty, Karajeva adpravili ŭ adstaŭku i panizili — jon staŭ pamočnikam Łukašenki pa Hrodzienskaj vobłaści. Jahonaje miesca ŭ ministerstvie zaniaŭ były načalnik minskaj milicyi Ivan Kubrakoŭ, jaki taksama źviazany z razhonam demanstrantaŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«My kidali kamiani, kab jany nie ŭźlatali». Adnym z tych, chto sprabavaŭ spynić drony, što vylatali z fur, byŭ biełarus Anton23

«My kidali kamiani, kab jany nie ŭźlatali». Adnym z tych, chto sprabavaŭ spynić drony, što vylatali z fur, byŭ biełarus Anton

Usie naviny →
Usie naviny

«Ruski Piorł-Charbar». Z-kanały ŭ šoku ad ukrainskaj ataki na rasijskija aeradromy27

Ukraina masiravana atakavała rasijskija aeradromy i źniščała bambardzirovačnuju avijacyju44

Kaja Kałas: Kitaj zabiaśpiečvaje Rasii 80% tavaraŭ padvojnaha pryznačeńnia i padsiłkoŭvaje vajnu va Ukrainie13

U 42 hady pamior chakieist i trenier Maksim Ciškin3

«Absalutna niečakanyja i nievytłumačalnyja padziei adbyvajucca ciapier kala Ziamli». Vybuch soniečnaj płazmy pakazvaje rekordnuju chutkaść7

Jak pracuje amnistyja — dziaŭčyna, jakoj dali za narkotyki 12 hadoŭ, vyzvaliłasia praź piać4

Žyhar z «Biełpoła» raskrytykavaŭ tych, chto pryvioŭ Mielnikavu ŭ top apazicyi. Łatuška adkazaŭ50

Ściapan Puciła: Mianie sprabavali vykraści z dapamohaj pasolstva Biełarusi ŭ Varšavie24

Ukrainskaja raźviedka zajaviła pra padryŭ rasijskaha vajskovaha ciahnika pad Mielitopalem5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My kidali kamiani, kab jany nie ŭźlatali». Adnym z tych, chto sprabavaŭ spynić drony, što vylatali z fur, byŭ biełarus Anton23

«My kidali kamiani, kab jany nie ŭźlatali». Adnym z tych, chto sprabavaŭ spynić drony, što vylatali z fur, byŭ biełarus Anton

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić