Litaratura183183

Pieršy raz u historyi biełaruska atrymała Nobieleŭskuju premiju. Siem faktaŭ pra Śviatłanu Aleksijevič

«Za svaje polifaničnyja tvory, pomnik pakutam i mužnaści našaha času», — havorycca ŭ farmuloŭcy Nobieleŭskaha kamiteta.

Siońnia ŭ Stakholmie abvieščana imia novaha łaŭreata Nobieleŭskaj premii ŭ halinie litaratury. Heta biełaruska Śviatłana Aleksijevič. Vychadcy ź Biełarusi atrymlivali Nobiel raniej, ale biełaruska, hramadzianka Biełarusi — upieršyniu. Tamu 8 kastryčnika — histaryčny dzień dla Biełarusi.

Čytaj taksama: Śviatłana Aleksijevič dała svaju pieršuju pres-kanfierencyju jak łaŭreat — TOP-15 vykazvańniaŭ + poŭnaje videa

Vyratavali žyćcio ŭkrainskija manachini

Śviatłana Aleksijevič naradziłasia ŭ 1948 hodzie va ŭkrainskim Ivana-Frankoŭsku.

Jaje baćka — biełarus, vajskoviec-lotčyk, maci — ukrainka.

«Maja ŭkrainskaja babula zaŭsiody mnie kazała, što ja mušu lubić Ukrainu. Usio dziacinstva jana mnie raskazvała pra Haładamor, jaki heta byŭ kašmar».

Aleksijevič raskazvała, što historyja jaje žyćcia pačynałasia z taho, jak daktary skazali, što jana nie vyžyvie. «U mianie byŭ rachit. Maci ničoha nie mahła kupić na bazary. Siabry baćki pierakinuli jaho niejkim čynam praź ścieny manastyra, i jon pryjšoŭ da nastajacielnicy. Jon paprasiŭ, kab vyratavali dzicia. Nastajacielnica doŭha dumała, paśla skazała, kab žonka prychodziła štodnia, my budziem vydavać paŭlitra kazinaha małaka».

Dzieviać trojek u atestacie

U 1961 hodzie siamja Aleksijevičaŭ pierajazdžaje ŭ Pietrykaŭski rajon Biełarusi.

Baćka — Alaksandr Jaŭchimavič — stanovicca dyrektaram Kapatkievickaj siaredniaj škoły. Heta samaja hłuš Paleśsia. Maci taksama pracavała nastaŭnicaj. Cikava, što ŭ hetaj samaj škole vučyłasia Nina Mazaj — budučaja vice-premjerka BSSR.

Vydatnicaj Aleksijevič nie była. U adnym ź intervju jana pryznavałasia, što skončyła škołu až ź dzieviaćciu «trojkami». Vydatna było tolki pa litaratury i historyi. Aleksijevič kaža, što asablivaj simpatyi da škoły jana nikoli nie mieła, a chacieła chutčej vyrvacca ŭ vialiki śviet.

Papracavała ŭ rajonkach i nastaŭnicaj

Kabuł, 1988 hod. Padčas pracy nad knihaj «Cynkavyja chłopčyki».

Paśla škoły Aleksijevič pracavała karespandentam naraŭlanskaj rajonki «Prypiackaja praŭda». Pracavała nastaŭnicaj niamieckaj movy ŭ Mazyrskim rajonie. U 1967 hodzie pastupiła na žurfak BDU. Paśla jaho skančeńnia była raźmierkavanaja ŭ biarozaŭskuju rajonku «Majak kamunizmu». Ad 1976 hoda pracavała ŭ minskich hazietach i litaraturnych časopisach.

Mocny ŭpłyŭ na tvorčaść Aleksijevič akazaŭ Aleś Adamovič i knihi «Ja z vohniennaj vioski», «Błakadnaja kniha», što źjavilisia ź jahonym udziełam. Mienavita Adamovič zapačatkavaŭ u Biełarusi žanr, dzie źmiešvalisia litaratura i žurnalistyka. Aleksijevič nazyvała Adamoviča svaim nastaŭnikam i pajšła jaho darohaj.

«Z tysiačy hałasoŭ, kavałačkaŭ našaha bytu i byćcia, słovaŭ i taho, što pamiž słovami ja składvaju nie realnaść (realnaść niedasiahalnaja), a vobraz… Vobraz svajho času. Toje, jak my jaho bačym, jak my sabie ŭjaŭlajem. Ja składvaju vobraz svajoj krainy ad ludziej, jakija žyvuć u moj čas. Ja chacieła b, kab maje knihi stali letapisam, encykłapiedyjaj amal dziasiatka pakaleńniaŭ, jakija ja zaśpieła i razam ź jakimi idu», — tak Aleksijevič acharaktaryzavała svaju tvorčaść.

Dva hady vydaviectvy muryžyli jaje knihu «U vajny nie žanočaje abličča».

Nabor jaje pieršaj knihi «Ja źjechaŭ ź vioski» rassypali ŭ typahrafii.

Tolki z kryzisam Savieckaha Sajuza jaje knihi zmahli paŭnavarta dajści da čytača.

Chavała Arłova

Namieśnik dyrektara Liceja imia Jakuba Kołasa Lavon Barščeŭski kaža, što Aleksijevič była adnoj ź pieršych, chto staŭ na abaronu likvidavanaj navučalnaj ustanovy. «Kali nas vyhnali ŭ padpolle, to Aleksijevič dapamahała hrašyma na arendu pamiaškańniaŭ, achviaravała častku ŭłasnaj biblijateki, udzielničała ŭ sustrečach».

Aleksijevič nikoli nie była źviazanaja z palityčnaj apazicyjaj, ale ŭvieś čas dapamahała hramadzianskaj supolnaści.

Taksama Barščeŭski kaža, što za doŭhi čas znajomstva nikoli nie čuŭ ad Aleksijevič ničoha abraźlivaha ŭ bok biełaruskaj movy. «Usio heta łuchta, što jana suprać usiaho biełaruskaha».

Litaratar Uładzimir Arłoŭ raskazaŭ niezvyčajnuju historyju, jak jamu ŭ žyćci dapamahła Śviatłana Aleksijevič. «Paśla majho vystupu na Dziadach 1988 hoda, da mianie pačaŭ zachodzić milicyjant Salnik. Jon skłaŭ dva zapar pratakoły za pražyvańnie ŭ Minsku biez prapiski. Mnie hraziła departacyja pa miescy prapiski ŭ Połack. U hetaj situacyi na dapamohu mnie pryjšła Śviatłana Aleksijevič».

Žyllovyja ŭmovy piśmieńnicy dazvalali prapisać u siabie Arłova. Aleksijevič padała dakumienty ŭ kamunalnyja słužby. Dziakujučy hetamu Uładzimir Arłoŭ zachavaŭ pracu ŭ «Mastackaj litaratury», a taksama zastaŭsia ŭ Minsku.

Cenić Stankieviča i Fiedarenku

Śviatłana Aleksijevič šmat čytaje biełaruskaj litaratury. Mała što prachodzić mima jaje.

«Ja lublu toje, što mianie adkryvaje, ja lublu sapraŭdnyja rečy… Naprykład, «Lubić noč — prava pacukoŭ» Juryja Stankieviča. Ja pomniu, što kali heta pračytała, ja achnuła. Ja ŭbačyła dobra zroblenuju reč», — kazała Aleksijevič.

Aleksijevič taksama adznačała Andreja Fiedarenku za jahonaje apisańnie vioski.

Sioleta, kali «Naša Niva» nadrukavała dziońnik Andrusia Horvata — minčuka, jaki pierajechaŭ u viosku, heta tak uraziła Śviatłanu Aleksijevič, što jana dasłała ŭ paleskuju viosku banderol z knižkami.

Nie atrymała nivodnaj premii ŭ Biełarusi

Piśmieńnica abłaskanaja mižnarodnymi litaraturnymi premijami. Naprykład, tolki za apošnija hady jana atrymała pryz čytackich simpatyj na samaj prestyžnaj premii Rasii «Vialikaja kniha», premiju imia Ryšarda Kapuścinskaha ŭ Varšavie, zvańnie aficera hanarovaha ordena mastactvaŭ i litaratury Francuzskaj Respubliki, francuzskuju premiju Miedyčy, premiju sajuza niamieckich knihahandlaroŭ. Ad kanca 90-ych jaje rehularna ŭznaharodžvajuć na Zachadzie, a voś nivodnaj premii ŭ Biełarusi jana tak i nie atrymała.

Darečy, u rasijskich ŚMI z hoda ŭ hod kačuje adna i taja ž pamyłka, što Aleksijevič žyvie ŭ Jeŭropie. Nie, jana viarnułasia ŭ Biełaruś i apošnija hady žyvie ŭzimku ŭ Minsku, a ciopłaj paroj — na leciščy kala vytoku Isłačy. Praŭda, pry hetym šmat padarožničaje, sustrakajecca z čytačami va ŭsim śviecie.

Ustała na abaronu Ukrainy i jeŭrapiejskich kaštoŭnaściej

Ad pačatku vajny na Danbasie Śviatłana Aleksijevič adrazu zaniała jasnuju pazicyju. Jana nie saromiejecca nazyvać kalektyŭnym varjactvam toje, što siońnia robicca ŭ Rasii. Jana zaklikaje rasijskich intelektuałaŭ nie maŭčać u hetaj situacyi, nie bajacca vykazvać svajo mierkavańnie. 

«Pucin — nie palityk. Pucin — kadebešnik. I toje, što jon robić, heta pravakacyjnyja rečy, jakimi zvyčajna zajmajecca KDB», — heta taksama słovy Aleksijevič.

U niadaŭnim intervju «Našaj Nivie» Śviatłana Aleksijevič skazała: «My majem spravu z ruskim nacyjanalizmam, jaki vielmi niebiaśpiečny. Mnie vielmi škada, što jon paražaje i talenavitych ludziej, jak toj ža Prylepin. Daj boh, kab my acaleli ŭ hetym ruskim nacyjanaliźmie». «Biełaruś moža vyratavacca tolki, kali pavierniecca ŭ bok Jeŭropy», — dadała jana.

Apošnim časam u rasijskich ŚMI prajšli chvali ckavańnia Śviatłany Aleksijevič.

Kamientary183

Ciapier čytajuć

«Chavaješ svoj žach, bo heta škilet sa skuraj». Śviatłana Cichanoŭskaja pryznałasia, ci paznała Siarhieja praź piać hadoŭ1

«Chavaješ svoj žach, bo heta škilet sa skuraj». Śviatłana Cichanoŭskaja pryznałasia, ci paznała Siarhieja praź piać hadoŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Mirsalimava nazvała Umku «sabakam, jaki rochkaje ŭ kadry» i «prynižaje pramoŭlenyja Pucinym słovy i sensy»30

Pucin zajaviŭ Łukašenku, što va Ukrainie Rasija nie zachoplivaje terytoryi, a viartaje svaje. Toj zaśmiajaŭsia12

Kiełahu pakazali kampramietujučyja videamateryjały na biełaruskuju apazicyju? Tak miarkuje Łatuška25

Dziaržaŭnyja prapahandysty abviaścili Bondaravu «škodnaj zmaharkaj»7

Byłuju kandydatku ad partyi Hajdukieviča pasadzili za ŭdzieł u pratestach1

U Viciebsku rabotnikam pamyłkova naličyli lišnija hrošy, a paśla prymusili ich viartać. Ci zakonna heta?

Tak vyhladaŭ Alaksandr Łukašenka na Vałaamie FOTY24

U Homielskaj vobłaści stvarajecca novaja desantnaja bryhada4

Łukašenka raskazaŭ, jak jon pieražyvaŭ za Trampa8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Chavaješ svoj žach, bo heta škilet sa skuraj». Śviatłana Cichanoŭskaja pryznałasia, ci paznała Siarhieja praź piać hadoŭ1

«Chavaješ svoj žach, bo heta škilet sa skuraj». Śviatłana Cichanoŭskaja pryznałasia, ci paznała Siarhieja praź piać hadoŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić