Hramadstva2020

Anton Cialežnikaŭ źniaŭ film pra biełarusa, jaki vajuje na Danbasie za Ukrainu VIDEA

«Biłorus» – novaja stužka režysiora Antosia Cialežnikava, aŭtara rezanansnaha filmu pra «Pravy ciektar» «Dobraachvotniki».

Hieroj filmu naradziŭsia va ŭschodniaj Biełarusi. Jon byŭ na Majdanie, a ciapier biare ŭdzieł u bajavych dziejańniach niedaloka ad Daniecku. Biełarus zmahajecca ŭ šerahach dobraachvotnickaha korpusu «Pravy siektar» – vajskovaj adzinki, jakoju rasiejskaja prapahanda pužaje svaich suhramadzianaŭ. Hałoŭny hieroj ryzykuje svaim žyćciom dziela volnaj i niepadzielnaj Ukrainy, bo vieryć, što ad hetaha budzie zaležać los i jahonaj ajčyny – Biełarusi.

Na Danbasie na ŭkrainskim baku vajujuć kala 100 biełarusaŭ. Što matyvuje maładych chłopcaŭ uziać zbroju ŭ ruki, raspaviadaje režysior filmu Antoś Cialežnikaŭ:

«Jašče niejkich 25 hadoŭ tamu nasielnictva SSSR nie zadavałasia pytańniami, što rabili ich suajčyńniki padčas hramadzianskaj ŭ Ispanii, Vjetnamie, Jehipcie ci Afhanistanie. Usio heta pryhoža nazyvałasia «internacyjanalnym abaviazkam». Čamu našyja narody byli abaviazanyja addavać svajo žyćcio, nichto nie moža patłumačyć dahetul

Zatoje asabista ja liču, što ciapier dla biełarusaŭ takaja sapraŭdnaja internacyjanalnaj salidarnaść adbyvajecca nie dzieści ŭ Afrycy ci na Blizkim Uschodzie, a tut, u našych susiedziaŭ ukraincaŭ. Kramloŭskija ŭłady raźviazali čarhovuju bratazabojčuju vajnu. Na poklič serca jašče ŭ časy Jeŭramajdanu va Ukrainu pryjechali dziasiatki biełarusaŭ, jakija pabačyli ŭsiu niespraviadlivaść, jakaja adbyvałasia ŭ toj čas va Ukrainie, jany bačyli jaskravyja paraleli režymu Janukoviča i ciapierašniaha režymu ŭ našaj krainie. Adnak pieramoha Majdanu stała i pačatkam vajny na ŭschodzie Ukrainy, i šmat jakija biełaruskija patryjoty nie zmahli pakinuć u hety ciažki čas bratni narod, pryjechali i novyja.

Hetyja ludzi ćviaroza ŭśviedamlajuć, što ad taho, ci pieramoža Ukraina ŭ hetaj biaźlitasnaj vajnie, zaležyć naŭprost i budučynia Biełarusi, ci «ruski mir» nie pahłynie nas nastupnymi. Achviarujučy svaim žyćciom, jany mohuć ćviorda raźličvać na ŭzajemnuju salidarnaść i padtrymku ŭkrainskaha narodu».

Pieśnia «Nie zdavajsia!» i muzyka, jakaja hučyć u filmie, napisanaja Alesiem Čarkašynym, bardam, biełaruskim vałancioram-kapiełanam va Ukrainie, ź jakim režysior paznajomiŭsia na froncie.

Žaŭnier z pazyŭnym «Biłorus» nie maje ŭkrainskaha hramadzianstva, i z pravavoha hledzišča jahonaje pierabyvańnie na froncie nielehalnaje. Jon nie moža raźličvać ni na ŭznaharody, ni na piensiju.

Kamientary20

Ciapier čytajuć

U Viciebskaj vobłaści ŭpaŭ bajavy dron, jaho ŭ toj ža dzień padarvali na miescy

U Viciebskaj vobłaści ŭpaŭ bajavy dron, jaho ŭ toj ža dzień padarvali na miescy

Usie naviny →
Usie naviny

Andrej Jarmak siadzieŭ u SIZA ŭ płatnaj kamiery2

«Pražyvaju hetuju vajnu razam z usimi». Raspracoŭščyca źjechała ŭ Lvoŭ jašče da ŭsiaho — i zastajecca

Biełaruskaja i rasijskaja armii na biełaruskaj terytoryi trenirujucca nanosić jadzierny ŭdar22

Dalar apuściŭsia nižej za 2,75 rubla1

Na fiermie ŭ Słonimskim rajonie rabotniki ź Niepała śpievami sustrakali Karajeva VIDEA12

Papularnuju vizažystku z Hrodna asudzili da piaci z pałovaj hadoŭ kałonii pa vaśmi palityčnych artykułach13

Zołatava raskazała pra Ludmiłu Čekinu ŭ kałonii

Zachad vs Uschod. Čamu abłasnyja centry tak adroźnivajucca pamiž saboj64

SAAZ abviaściła ŭspyšku lichamanki Eboła ŭ Afrycy nadzvyčajnaj situacyjaj mižnarodnaha značeńnia

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U Viciebskaj vobłaści ŭpaŭ bajavy dron, jaho ŭ toj ža dzień padarvali na miescy

U Viciebskaj vobłaści ŭpaŭ bajavy dron, jaho ŭ toj ža dzień padarvali na miescy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić