JUNIESKA ŭklučyła tradycyju pryhatavańnia i ŭžyvańnia armianskaha łavaša ŭ śpis niemateryjalnaj kulturnaj spadčyny čałaviectva.
«Viedy i navyki, jakija adnosiacca da pryhatavańnia, užyvańnia i vykarystańnia łavaša pieradajucca ŭnutry siemjaŭ jak častka štodzionnaha žyćcia; jany źjaŭlajucca asnovatvornym kampanientam [armianskaj] identyčnaści i simvałam družby i prymireńnia», — havorycca ŭ rašeńni arhanizacyi.
U liku inšych uchvalenych dapaŭnieńniaŭ da śpisu — brazilskaje nacyjanalnaje bajavoje mastactva kapaejra, azierbajdžanski žanočy hałaŭny ŭbor kiałahai i karejskaja narodnaja pieśnia «Aryran», zaniesienaja na razhlad JUNIESKA Paŭnočnaj Karejaj.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary