Pieršyja pratestoŭcy zahinuli ŭ Kijevie, apazicyja rychtuje na viečar Vialikaje vieča
Pa słovach karespandenta ŭkrainskaj słužby Bi-Bi-Si, adzin z kiraŭnikoŭ miedycynskaj słužby Jeŭramajdanu paćvierdziŭ hibiel udzielnika sutyknieńniaŭ na vulicy Hrušeŭskaha. Małady chłopiec atrymaŭ čatyry ahniastrelnyja ranieńni.
Śmierć kanstatavali prykładna ŭ 6:00.
Kala 7:30 ranicy stała viadoma, što «ŭ miedpunkt, dzie, pa słovach miedykaŭ i aktyvistaŭ, lažyć cieła pratestoŭca z čatyrma ahniastrelnymi ranieńniami, prybyŭ milicyjanier i sudmiedekśpiert».
Siońnia Ukraina śviatkuje Dzień Sabornaści.
U hety dzień 22 studzienia 1919 hoda było abvieščana pra źjadnańnie Ukrainskaj Narodnaj Respubliki, jakaja paŭstała na terytoryi byłoj Rasijskaj impieryi, i Zachodnieŭkrainskaj Narodnaj Respubliki, utvoranaj na etnična ŭkrainskich ziemlach byłoj Aŭstra-Vienhryi.
Apazicyja zapłanavała na siońniašni viečar vialiki mitynh i šeście, u vyniku jakich budzie ŭtvorana Narodnaja Rada — alternatyŭny parłamient.
Na dumku pratestoŭcaŭ, Viarchoŭnaja Rada, dzie pieravažajuć prychilniki Janukoviča, straciła svaju lehitymnaść u vyniku biaźmiežnaj karupcyi.
Raniej źjaviłasia paviedamleńnie pa śmierć inšaha pratestoŭca, jaki ŭpaŭ z kałanady, ratujučysia ad «Bierkuta».
Źviartała ŭvahu, što pra hety niepaćvierdžany fakt pieršym napisaŭ tabłoid «Siehodnia», što naležyć aliharchu Rynatu Achmietavu, jaki raniej byŭ aporaj Janukoviča.
Kamientary