Vajna2020

Abaronu Pakroŭska łamaje rasijskaje padraździaleńnie «Rubikon»

Vydańnie Financial Times apisała, jak novaje rasijskaje farmiravańnie pad nazvaj «Rubikon» źmianiaje situacyju na froncie kala Pakroŭska ŭ Danieckaj vobłaści. Heta padraździaleńnie było stvorana novym kiraŭnictvam Ministerstva abarony Rasii jak prykład sučasnaj bieśpiłotnaj vajny i stała surjoznaj prablemaj dla ŭkrainskich vojskaŭ.

Fota: TASS

Pavodle infarmacyi FT, «Rubikon» faktyčna pazbaviŭ ukraincaŭ adnoj z hałoŭnych ich pieravah — pieravahi ŭ vykarystańni dronaŭ. Ukrainskija vajskoŭcy pryznajuć, što padraździaleńnie dziejničaje vielmi prafiesijna i efiektyŭna, što dazvalaje rasijskim vojskam chutka prasoŭvacca ŭ bok Pakroŭska.

Pavodle ekśpiertaŭ, «Rubikon» naličvaje kala 5000 bajcoŭ, maje značnaje finansavańnie i dziejničaje inakš, čym tradycyjnyja rasijskija padraździaleńni. Zamiest pramych atak piachoty jany źniščajuć ukrainskich apierataraŭ bieśpiłotnikaŭ, pieraryvajuć łahistyku i bjuć pa mišeniach u tyle na hłybini da 10 kiłamietraŭ. Akramia taho, «Rubikon» vučyć inšyja rasijskija čaści pracy z dronami, i paśla ich navučańnia ŭzrovień ich padrychtoŭki zaŭvažna raście.

Analityki adznačajuć, što heta śviedčyć pra toje, što rasijskaja armija stała bolš hnutkaj i inicyjatyŭnaj, pieraniaŭšy šmat pryjomaŭ u samich ukraincaŭ. Raźviedhrupy «Rubikona» vyličvajuć apierataraŭ dronaŭ pa radyjosihnałach, antenach i charakternych pieramiaščeńniach, paśla čaho pieradajuć ich kaardynaty avijacyi abo sami atakujuć.

Vialikuju rolu ŭ hetym adyhryvaje radyjoelektronnaja baraćba (REB) — baraćba za kantrol nad elektramahnitnym polem. Abodva baki vykarystoŭvajuć mahutnyja sistemy REB, ale heta robić ich taksama bačnymi dla praciŭnika. U vyniku adbyvajecca «hulnia ŭ kata i myšku», dzie pieravaha zaležyć ad techniki i fizičnych zakonaŭ, adznačaje ekśpiert Tom Uizinhtan.

Ukrainskija sałdaty pryznajuć, što rasijanie majuć značna bolš ludziej i resursaŭ, tamu mohuć pracavać kruhłasutačna. «Da źjaŭleńnia «Rubikona» tut było amal spakojna, ciapier — zusim inšaja situacyja», — kaža adzin z bajcoŭ.

Financial Times robić vysnovu, što raniej bieśpiłotniki davali Ukrainie pieravahu, ale Rasija navučyłasia adaptavacca i pabudavała svaju ŭłasnuju sistemu. Ciapier Kijevu patrebny adziny, dobra skaardynavany płan suprać «Rubikona». Ukrainskija bryhady ŭžo pačali stvarać ułasnyja hrupy dla «palavańnia» na rasijskich apierataraŭ dronaŭ, ale padrabiaznaściaŭ pakul nie raskryvajuć.

Kamientary20

  • Zachodni Biełarus
    13.11.2025
    [Red. vydalena]
  • Andruś
    13.11.2025
    1 uber alles, a navošta spasyłacca na ruskuju movu ŭ abhruntavańni biełaruskaj leksiki?
  • Pakroŭsk nie patrebny
    13.11.2025
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

«Jana hadami ciarpieła, a paśla adzin raz udaryła muža nažom — hetaha chapiła, kab zabić»10

«Jana hadami ciarpieła, a paśla adzin raz udaryła muža nažom — hetaha chapiła, kab zabić»

Usie naviny →
Usie naviny

Rasijski piensijanier zahinuŭ na vajnie. Zatoje jaho siastry-biełaruscy pašancavała — atrymała adnu piatuju «Łady»

Čamu ŭ minskim mietro dźviery vahona časta začyniajucca pierad samym nosam pasažyraŭ? Adkazvaje mašynist2

Łukašenka zajaviŭ, što złaviŭ 54‑kiłahramovaha soma na Prypiaci. U papiaredniaj bajcy hety ž som važyŭ 57 kh12

Try krainy Jeŭropy rychtujuć ułasny farmat mirnych pieramoŭ pa Ukrainie2

Rasijskaha eks-udzielnika «Doma-2» aštrafavali za repost «Biełsata»

Ruiny kaścioła ŭ Babrujsku biaspłatna addali «kašalku» Łukašenki Alaksandru Zajcavu2

U Homieli znajšli niečakanaje prymianieńnie staromu ajfonu

Vyjšaŭ na svabodu homielski aktyvist Juryj Ułasaŭ, davieranaja asoba Cichanoŭskaj u 2020‑m1

Niejrasietka ŭpieršyniu sama zvolniła čałavieka3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jana hadami ciarpieła, a paśla adzin raz udaryła muža nažom — hetaha chapiła, kab zabić»10

«Jana hadami ciarpieła, a paśla adzin raz udaryła muža nažom — hetaha chapiła, kab zabić»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić