Duš zranku moža padbadzioryć i dapamahčy razvaluchacca, ale, jak vyśviatlajecca, u viačerniaha duša značna bolš pieravah — u tym liku dla zdaroŭja skury i jakaści snu.

Mnohija pryvykli pačynać dzień z duša, kab pračnucca i adčuć siabie badziora. Ale daktary śćviardžajuć: heta nie samaja karysnaja zvyčka.
Pavodle dermatołahaŭ, na jakich spasyłajecca Daily Mail, na praciahu dnia skura i vałasy źbirajuć na sabie mnostva škodnych rečyvaŭ — pył, mikračaścicy vychłapnych hazaŭ, pot, reštki kaśmietyki. Asabliva šmat hetaha nazapašvajecca letam, kali ŭ pavietry bolš pyłku i ludzi bolš paciejuć. Kali lehčy ŭ łožak biez dušu, usio heta pieranosicca na paścielu. U vyniku — śvierb, načnaja alerhija i prablemy sa skuraj, naprykład pryščy, z-za brudnych praścin i naŭlečak.
Akramia hetaha, duš pierad snom dapamahaje lepš zasnuć. Pavodle śpiecyjalistaŭ, ciopły duš stymuluje vypracoŭku miełataninu — harmonu, jaki paviedamlaje arhanizmu, što pryjšoŭ čas adpačynku. Akramia taho, u čas pierad snom cieła naturalnym čynam pačynaje achaładžacca, što spryjaje zasynańniu. Pryjom ciopłaha dušu i nastupnaje vycirańnie ručnikom imitujuć hety praces: cieła pastupova astyvaje da aptymalnaj tempieratury dla snu.
Hetaja źjava paćvierdžana navukaj: mietaanaliz 17 daśledavańniaŭ, praviedzieny ŭ 2019 hodzie, vynik jakoha apublikavany ŭ časopisie Sleep Medicine Reviews, pakazaŭ, što viačerni duš pry tempieratury ad 40°C da 42,5°C istotna palapšaje jakaść snu.
Viačerni duš moža być asabliva karysny tym, u kaho suchaja abo adčuvalnaja skura, aknie albo ekzema. Takija stanoŭčyja efiekty źviazanyja z tym, što skura aktyŭna adnaŭlajecca nočču. I kali pierad snom zmyć brud i naniaści ŭvilhatnialnik, vilhać zatrymajecca na daŭžej, što dapamoža adnavić abarončuju funkcyju skury.
Śpiecyjalisty nie admaŭlajuć, što ranišni duš taksama maje sens. Jon moža dapamahčy pračnucca, zmyć načny pot i padrychtavacca da dnia. Ale kali havorka idzie pra ahulny ŭpłyŭ na zdaroŭje skury i jakaści snu — viačerni duš maje vidavočnuju pieravahu.
Darečy, apytańni pakazvajuć, što ludzi dzielacca prykładna napałovu: častka addaje pieravahu ranišniamu dušu, častka — viačerniamu. Pry hetym niekatoryja myjucca tolki raz na niekalki dzion, a to i raz na tydzień.
Kali ž vy chočacie čyściniu, zdarovuju skuru i jakasny son — viačerni duš moža stać samaj prostaj zvyčkaj, jakaja pryniasie maksimum karyści.
Ciapier čytajuć
«A 4‑j hadzinie nočy my zrazumieli, što sierviery prosta vyčyščanyja». Jarasłaŭ Ivaniuk raskazaŭ padrabiaznaści pra ataku na anłajn-biblijateku «Kamunikat»
Kamientary