Hramadstva

Pamior biełaruski kampazitar Leanid Hucin

Jamu było 76 hadoŭ.

Leanid Maćviejevič Hucin naradziŭsia 16 červienia 1948 hoda ŭ Homieli.

U 1974-m skončyŭ Biełaruskuju kansiervatoryju. Byŭ vykładčykam minskich dziciačych muzyčnych škoł №5 (z 1977 h.), №6 (z 1984 h.).

Pracavaŭ u simfaničnym, vakalna-simfaničnym, kamierna-vakalnym i kamierna-instrumientalnym žanrach, pisaŭ muzyku dla dziaciej. Siarod tvoraŭ: dźvie simfonii (1973, 1982), simfaničnaja paema (1978), kantaty «Pamiać» na słovy R.Tarmoły i Ł. Dajnieki (1973) i «Pieśni junactva» na słovy E. Ahniaćviet (1975), sanata dla fartepijana (1977), vakalny cykł «Pieśni biełaruskaha Paleśsia» na narodnyja teksty dla barytona i narodnaha arkiestra.

Razam ź Iharam Palivodam byŭ aŭtaram «Rajmondy».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy3

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy

Usie naviny →
Usie naviny

Mikałaju Statkieviču — 70 hadoŭ8

Sievastopal atakavali bieśpiłotniki

Łondanski Chitroŭ straciŭ status samaha zahružanaha aeraporta Jeŭropy2

U «Minskzialenbudzie» patłumačyli, čamu na praśpiekcie Niezaležnaści źviali jasieni i pasadzili lipy11

Čamu Maryja Kaleśnikava nie prysutničała na kanfierencyi «Novaja Biełaruś»?23

U Hrodnie pačali viartacca kvizy paśla masavaj admieny hulniaŭ. Ale nie ŭsie

Što viadoma pra Maksima Palanskaha i Mikałaja Śvirydava — biełaruskich alpinistaŭ, jakija źnikli ŭ harach Kyrhyzstana4

Kalininhradskija pieravozčyki skardziacca, što ich fury masava zatrymlivajuć u Biełarusi3

Stała viadoma, jak pamior Mikałaj Kazieka

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy3

Vaziŭ nataŭcaŭ u Afhanistan i skidvaŭ humanitarku ŭ Sudanie, a potym trapiŭ u turmu pa danosie siabra z Ukrainy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić