Hramadstva66

Na rok-fiestyvali ŭ Pružanach hurt «Kino» ŭ apošni momant pamianiali na dvuch Z-vykanaŭcaŭ

Učora ŭ Pružanach startavaŭ rok-fiestyval «Soncastajańnie». Vydańnie BGmedia zaŭvažyła, što ŭ apošni momant u im adbylisia źmieny ŭ prahramie, jakija, u pryncypie, u ciapierašnich umovach nie ździŭlajuć.

Rekłama fiestyvalu «Soncastajańnie» ŭ Pružanach. Fota: budni.by

Prynamsi try rajonnyja vydańni napisali napiaredadni rok-fiestyvala, što prahrama źviedała źmieny ŭ płanie składu artystaŭ. Miascovyja prapahandysty spasłalisia na arhanizataraŭ, jakija zajavili, što da śpisu chedłajnieraŭ «dałučycca stvaralnik hrupy «Karol i Šut» Andrej Kniazieŭ i hurt «KniaZz», a taksama hurt «Kipiełaŭ».

«U suviazi z fors-mažornymi abstavinami, niezaležnymi ad arhanizataraŭ, hurt «Kino» nie voźmie ŭdzieł u rok-fiestyvali. Vakantnaje miesca na rok-fiestyvali zojmie hurt, pieśni jakoha vy viedajecie na pamiać!», — napisali arhanizatary fiestyvala ŭ instahramie, majučy na ŭvazie hurt «Kipiełaŭ».

Nivodnaja z rajonak u svaich paviedamleńniach, darečy, nie zhadała, što z afišy fiestyvalu źnik hurt «Kino».

Na staroncy rok-fiestyvala «Soncastajańnie» ŭ instahramie karystalniki ŭ kamientarach pisali, što hurt «Kino» nibyta «nie zachacieŭ pryjazdžać, tamu što im zabaranili śpiavać pieśniu «Pieramien», a heta ich kultavaja pieśnia».

Sučasny skład hrupy «Kino». Fota: rocketsmusic.ru

Jašče adzin z kamientataraŭ vykazaŭ zdahadku, što hurt «chutčej za ŭsio i nie pavinien byŭ pryjechać, heta było chutčej za ŭsio dla raskrutki». Ale možna mierkavać, što hurt «Kino» nie pajechaŭ na kancert u Pružany, dzie lvinaja dola vystupoŭcaŭ — rasijskija Z-hurty, praz hramadzianskuju pazicyju.

Tak, 25 lutaha 2022 hoda, paśla poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu, u sacsietkach hurta źjaviŭsia čorny kvadrat z podpisam: «Hrupa «Kino» suprać vajny. I zaŭsiody budzie suprać vajny». Praŭda, potym post adredahavali, napisaŭšy takija radki «Siarod źviazak u horle kamiakom ciaśnicca kryk. Ale nadyšła para, i tut užo kryčy — nie kryčy».

A 10 sakavika hurt apublikavaŭ post pra historyju antyvajennaj pieśni Viktara Coja «Biaźjadziernaja zona», napisanaj u 1984 hodzie. Jana dahetul uklučanaja ŭ kancertnuju prahramu hurta, piša starsaboutwar.in.ua. Vizualnym fonam dla hetaj pieśni vykarystoŭvajucca kolery nacyjanalnaha ściaha Ukrainy. Hety videašerah taksama prysutničaje i ŭ klipie:

Kali ž kazać pra hramadzianskuju pazicyju muzykaŭ hurtoŭ «Kipiełaŭ» i «KniaZz», to

adzin z zasnavalnikaŭ i pieršy vakalist rok-hurta «Aryja» Valeryj Kipiełaŭ padtrymaŭ anieksiju Kryma ŭ 2014 hodzie i zajaviŭ, što jamu «vielmi spadabaŭsia vystup Pucina, jaki skazaŭ, što Krym dla ŭsich, i adzinaje, što jon nikoli nie budzie banderaŭskim».

Taksama Kipiełaŭ adkryta padtrymlivaje poŭnamaštabnuju vajnu Rasii suprać Ukrainy. Tak, jaho aburyŭ vystup salista hurta «DDT» Juryja Šaŭčuka, u jakim jon niaŭchvalna adhuknŭsia pra Pucina i raskazaŭ, što takoje Radzima ŭ jahonym ujaŭleńni.

U piku jamu Kipiełaŭ skončyŭ adzin sa svaich kancertaŭ pramovaj, ščodra zapraŭlenaj prapahandysckimi łozunhami i frazaj «Pieramoha budzie za nami!»

U lipieni 2022-ha Kipiełaŭ daŭ kancert u vajskovym špitali pierad rashvardziejcami, paranienymi padčas vajny va Ukrainie. U mai 2023 hoda vystupiŭ na vajskovaj bazie ŭ Siryi.

Što tyčycca hurta «KniaZz», to jahony lidar Andrej Kniazieŭ letam 2022 hoda ŭziaŭ udzieł u zapisie patryjatyčnaj praŭładnaj pieśni «Ja zastajusia» jak adkaz usim tym, chto pakinuŭ Rasiju. 22 žniŭnia 2023 hoda muzyki hurta ŭdzielničali ŭ kancercie, pryśviečanym Dniu rasijskaha ściaha ŭ Łužnikach razam ź inšymi fanatami pucinskaha režymu.

Rok-fiestyval «Soncastajańnie» prachodzić u Pružanach z 28 pa 30 červienia. Na rok-fiestyvali vystupiać 16 rok-vykanaŭcaŭ i kalektyvaŭ. Bolšaść ź ich — rasijskija, za jakimi zamacavałasia reputacyja Z-rokieraŭ. Havorka pra hurty «Čiernyj kofie», «Čiž i Ko», «Braťja Hrim», «SieŕHa» i «Moralnyj Kodieks», załaty skład hurta «Park Hoŕkoho» (Alaksandr Maršał, Alaksiej Białoŭ, Alaksandr Janienkaŭ) i lidara kalektyva «Smysłovyje Hallucinacii» Siarhieja Babunca.

Usie hetyja vykanaŭcy padtrymlivajuć ahresiju Rasii ŭ dačynieńni da Ukrainy i aktyŭna śpiavajuć na Z-kancertach jak u Rasii, tak i na akupavanych terytoryjach Ukrainy.

Kamientary6

  • JANKA
    30.06.2024
    🏴 Čamu peŭnyja ź ich rašuča ŭstajuć pad ściah taje Zahany? Pieśnia była stvoranaja jašče da akupacyi Krymu, a padajecca, što zusim niadaŭna: https://youtu.be/8qXa7y84sF0?si=E5Zq0kDDQowwlwug
  • Tau
    30.06.2024
    Hetyja čZ značyć rasiejskija? Čamu nie pisać adkryta?
  • babrujčanin
    30.06.2024
    Festyval kvir vykanaŭcaŭ ad saŭdep via rok ansamblaŭ ?? I 35 hod tamu ŭsia heta samadziejnaść vyklikała śmiech svajej chuuuu tvorčaściu .. I " kino" taksama padletkavy sirotski typa rok jak " łaskavy travień"))

Ciapier čytajuć

Natalla Piatkievič stała vice-premjeram, a Karanik uznačaliŭ Akademiju navuk10

Natalla Piatkievič stała vice-premjeram, a Karanik uznačaliŭ Akademiju navuk

Usie naviny →
Usie naviny

Kiraŭnik rajona Kurskaj vobłaści paprasiŭ Pucina zachapić ukrainskija Sumy1

Daradca Pucina ličyć, što SSSR «jurydyčna niedzie isnuje». Ale što tady ŭ Kramli robić Pucin?6

Rasiju asabliva razdražniaje Kaja Kałas5

«Mamkin piastun». U Minsku adkryłasia skandalnaja rasijskaja dastaŭka sušy — nazvy straŭ epatujuć7

Minadukacyi rekamienduje krucić na školnych vypusknych pieśni niaviestki Łukašenki6

Erdahan zapuściŭ prahramu pa masavaj praviercy vahi hramadzian na vulicach5

Praciahvajecca zbor hrošaj na vakacyi dla dziaciej palitviaźniaŭ. Ale sabrana tolki pałova sumy4

Biełaruska stamiłasia čakać viartańnia hrošaj za tur i pajšła ŭ sud. Turfirma: Usio navaliłasia, jak śniežny kom

Łukašenka abaviazaŭ najmalnikaŭ całkam kantralavać žyćcio rabotnikaŭ-zamiežnikaŭ — až da taho, ci paradak u kvatery8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Natalla Piatkievič stała vice-premjeram, a Karanik uznačaliŭ Akademiju navuk10

Natalla Piatkievič stała vice-premjeram, a Karanik uznačaliŭ Akademiju navuk

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić