Kultura44

Šviejcarskaja premija adznačyła Sašu Filipienku za litaraturnyja dasiahnieńni

«Umieje pierapłavić hniatlivyja abstaviny ŭ mocnyja mietafary».

Fota: Deniev Dagun

Saša Filipienka staŭ uładalnikam hałoŭnaha pryza Premii šviejcarskaha tavarystva abarony aŭtarskich pravoŭ ProLitteris, jakaja ŭručajecca štohod za vybitnyja dasiahnieńni ŭ litaratury i mastactvie, piša Reform.news.

Žury ŭ svaim abhruntavańni padkreśliła ŭmieńnie biełaruskaha piśmieńnika ŭ tvorach «pierapłavić hniatlivyja abstaviny ŭ mocnyja mietafary, kab zrabić adčuvalnaj absurdnaść palityčnych i ekzistencyjalnych situacyj».

Žury, u skład jakoha ŭvajšli francuzski piśmieńnik i pierakładčyk Valancin Dekap, paetka i piśmieńnica Maryna Skałava i šviejcarski litaratar Piter Stam, dali razhornutaje abhruntavańnie svajmu vybaru.

«— Niahledziačy na małady ŭzrost, piśmieńnik, jaki naradziŭsia ŭ Biełarusi i žyvie ŭ emihracyi ŭ Bazieli, užo maje važki tvorčy darobak: piać ramanaŭ, dźvie pjesy, šmatlikija publikacyi ŭ hazietach. Jaho pracy byli apublikavanyja šviejcarskimi vydaviectvami Diogenes i Noir sur Blanc i atrymali mižnarodnaje pryznańnie. Knihi Sašy Filipienki bazujucca na hruntoŭnym dakumientalnym daśledavańni, materyjale, jaki jon navatarska i daścipna pieratvaraje ŭ mastackuju litaraturu.

Saša Filipienka ŭmieje pierapłavić hniatlivyja abstaviny ŭ mocnyja mietafary, kab zrabić adčuvalnaj absurdnaść palityčnych i ekzistencyjalnych situacyj. Vykarystoŭvajučy satyru i dalikatnaść, jon rekanstrujuje toje intymnaje i banalnaje, što prymušaje ludziej tryvać ci zahaniaje ich u abjektyŭna nievynosnyja situacyi. Jaho humar — vybitny; na prykładzie čałaviečych losaŭ piśmieńnik nabližaje da čytača składanyja histaryčnyja kanteksty.

Uznaharodžvajučy Sašu Filipienku, žury taksama chacieła b adznačyć aŭtara, čyja karjera była paznačana značnymi asabistymi i palityčnymi ryzykami. Saša Filipienka — kaštoŭny śviedka, jaki ŭnosić svoj układ u razumieńnie sučasnaj hieapalityčnaj situacyi ŭ jakaści budaŭnika mastoŭ. I jon źjaŭlajecca pradstaŭnikom vialikaj supolnaści piśmieńnikaŭ, jakija žyvuć u Šviejcaryi, ale nie pišuć ni na adnoj ź miascovych moŭ. Jak žury, my rady dapamahčy Sašu Filipienku praciahnuć svaju važnuju pracu ŭ Šviejcaryi, atrymaŭšy ProLitteris Prize».

Zhodna z praviłami premii, uładalnik hałoŭnaha pryza (u 40 000 frankaŭ), vybiraje atrymalnika sponsarskaj uznaharody (10 000 frankaŭ). Saša Filipienka padtrymaŭ aŭtarku i pierakładčycu Mod Mabiłar, jakaja pierakłała na francuzskuju movu tvory rasijskich litarataraŭ Michaiła Šyškina, Huziel Jachinaj i Ramana Sienčyna.

Kamientary4

  • EMIL
    26.06.2024
    A počiemu on do sich por Saša, a nie Aleksandr? Skolko jemu let? Eto jeśli by hienii siebia nazyvali - Sašiej Puškinym, Mišiej Lermontovym i Fiediej Dostojevskim!
  • EMIL
    26.06.2024
    Etot Saša užie davno rasiejec.
    Postojanno tusujetsia na rasiejskich oppozicionnych kanałach. A VNŽ v v Šviejcarii połučił, prikinuvšiś na vriemia biełArusskim zmaharom i jeŝio błahodaria usilijam "nietradicionnoho" łobbi!
  • A
    26.06.2024
    EMIL , a čym vaša rasiejščyna adroźnivajecca ad jaho?

Ciapier čytajuć

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami4

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami

Usie naviny →
Usie naviny

Susiedzi zrabili kuchniu ŭ łodžyi, i ciapier u susiedziaŭ čuvać zvon posudu

«Abzvońvajem dziaciej, unukaŭ». Čynoŭniki z ruletkami pajšli praviarać vyšyniu travy na ŭčastkach biełarusaŭ20

Maładziečancy ciaham troch dzion nazirali za maładoj kačkaj, jakaja zvaliłasia ŭ kałodziež fantana ŭ parku1

U Biełarusi zaŭvažyli fłaminha?

Stała viadoma, chto źjaŭlajecca chedłajnieram Schodu nieabyjakavych — mierapryjemstva apanientaŭ Cichanoŭskaj22

Namieśnika načalnika biełčyhunki Dułuba buduć sudzić pa dvuch artykułach. Jaho zatrymali za chabar, a doma znajšli jašče $3 młn

«Tufli — 400 rubloŭ». Vypuskniki dzielacca, u kolki abyšlisia ich vobrazy13

Biełarusaŭ z ženieŭskimi pašpartami nie puścili ŭ Varšavie na samalot u Małdovu7

Šviedskaje telebačańnie atrymała zdymki, jakija pakazvajuć raźvićcio jadziernaj bazy ŭ Asipovičach i ŭ Kalininhradzie5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami4

«Patraciła 300 rubloŭ — a jašče tolki siaredzina červienia!» Biełarusy abmiarkoŭvajuć vydatki na pakos travy i dzielacca łajfchakami

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić