Kultura44

Šviejcarskaja premija adznačyła Sašu Filipienku za litaraturnyja dasiahnieńni

«Umieje pierapłavić hniatlivyja abstaviny ŭ mocnyja mietafary».

Fota: Deniev Dagun

Saša Filipienka staŭ uładalnikam hałoŭnaha pryza Premii šviejcarskaha tavarystva abarony aŭtarskich pravoŭ ProLitteris, jakaja ŭručajecca štohod za vybitnyja dasiahnieńni ŭ litaratury i mastactvie, piša Reform.news.

Žury ŭ svaim abhruntavańni padkreśliła ŭmieńnie biełaruskaha piśmieńnika ŭ tvorach «pierapłavić hniatlivyja abstaviny ŭ mocnyja mietafary, kab zrabić adčuvalnaj absurdnaść palityčnych i ekzistencyjalnych situacyj».

Žury, u skład jakoha ŭvajšli francuzski piśmieńnik i pierakładčyk Valancin Dekap, paetka i piśmieńnica Maryna Skałava i šviejcarski litaratar Piter Stam, dali razhornutaje abhruntavańnie svajmu vybaru.

«— Niahledziačy na małady ŭzrost, piśmieńnik, jaki naradziŭsia ŭ Biełarusi i žyvie ŭ emihracyi ŭ Bazieli, užo maje važki tvorčy darobak: piać ramanaŭ, dźvie pjesy, šmatlikija publikacyi ŭ hazietach. Jaho pracy byli apublikavanyja šviejcarskimi vydaviectvami Diogenes i Noir sur Blanc i atrymali mižnarodnaje pryznańnie. Knihi Sašy Filipienki bazujucca na hruntoŭnym dakumientalnym daśledavańni, materyjale, jaki jon navatarska i daścipna pieratvaraje ŭ mastackuju litaraturu.

Saša Filipienka ŭmieje pierapłavić hniatlivyja abstaviny ŭ mocnyja mietafary, kab zrabić adčuvalnaj absurdnaść palityčnych i ekzistencyjalnych situacyj. Vykarystoŭvajučy satyru i dalikatnaść, jon rekanstrujuje toje intymnaje i banalnaje, što prymušaje ludziej tryvać ci zahaniaje ich u abjektyŭna nievynosnyja situacyi. Jaho humar — vybitny; na prykładzie čałaviečych losaŭ piśmieńnik nabližaje da čytača składanyja histaryčnyja kanteksty.

Uznaharodžvajučy Sašu Filipienku, žury taksama chacieła b adznačyć aŭtara, čyja karjera była paznačana značnymi asabistymi i palityčnymi ryzykami. Saša Filipienka — kaštoŭny śviedka, jaki ŭnosić svoj układ u razumieńnie sučasnaj hieapalityčnaj situacyi ŭ jakaści budaŭnika mastoŭ. I jon źjaŭlajecca pradstaŭnikom vialikaj supolnaści piśmieńnikaŭ, jakija žyvuć u Šviejcaryi, ale nie pišuć ni na adnoj ź miascovych moŭ. Jak žury, my rady dapamahčy Sašu Filipienku praciahnuć svaju važnuju pracu ŭ Šviejcaryi, atrymaŭšy ProLitteris Prize».

Zhodna z praviłami premii, uładalnik hałoŭnaha pryza (u 40 000 frankaŭ), vybiraje atrymalnika sponsarskaj uznaharody (10 000 frankaŭ). Saša Filipienka padtrymaŭ aŭtarku i pierakładčycu Mod Mabiłar, jakaja pierakłała na francuzskuju movu tvory rasijskich litarataraŭ Michaiła Šyškina, Huziel Jachinaj i Ramana Sienčyna.

Kamientary4

  • EMIL
    26.06.2024
    A počiemu on do sich por Saša, a nie Aleksandr? Skolko jemu let? Eto jeśli by hienii siebia nazyvali - Sašiej Puškinym, Mišiej Lermontovym i Fiediej Dostojevskim!
  • EMIL
    26.06.2024
    Etot Saša užie davno rasiejec.
    Postojanno tusujetsia na rasiejskich oppozicionnych kanałach. A VNŽ v v Šviejcarii połučił, prikinuvšiś na vriemia biełArusskim zmaharom i jeŝio błahodaria usilijam "nietradicionnoho" łobbi!
  • A
    26.06.2024
    EMIL , a čym vaša rasiejščyna adroźnivajecca ad jaho?

Ciapier čytajuć

Pamiatajecie Piatrušu, jaki vydziraŭ draty «dydžejam Pieramien»? Jaho pieraviali ŭ treciuju lihu čynoŭnikaŭ paśla miesiacaŭ biespracoŭja5

Pamiatajecie Piatrušu, jaki vydziraŭ draty «dydžejam Pieramien»? Jaho pieraviali ŭ treciuju lihu čynoŭnikaŭ paśla miesiacaŭ biespracoŭja

Usie naviny →
Usie naviny

Dzie i jak biełarusy na vyhnańni ŭšanujuć pamiać achviaraŭ «Nočy rasstralanych paetaŭ». Raskład mierapryjemstvaŭ12

Nietańjachu zajaviŭ, što arabskija partyi «skrali vybary» ŭ Izraili7

Za jarki antyłukašenkaŭski banier fiederacyju futbołu Finlandyi aštrafavali ahułam na 30 tysiač jeŭra5

«Ja viedaju, što rana ci pozna pa mianie taksama mohuć pryjści». 56‑hadovaha hamielčuka asudzili da 8,5 hoda kałonii3

Premjer Narviehii abvierh, što Pucin raskazvaŭ im historyju siaredniaviečnych słavian9

Novy trend — u «Minsk-Śviecie» ŭsio čaściej zdajuć kvatery z hołymi ścienami. Kolki prosiać?4

Niamieckaja bryhada ŭ Litvie budzie adsočvać vajskovuju aktyŭnaść u Biełarusi1

«Kamunałka» kala 250 rubloŭ. Minčanka raskazała, jak žyvie ŭ elektradomie4

U Kramli zajavili, što pačatak novych pieramoŭ z Ukrainaj budzie zaležać ad abstanoŭki na poli boju2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiatajecie Piatrušu, jaki vydziraŭ draty «dydžejam Pieramien»? Jaho pieraviali ŭ treciuju lihu čynoŭnikaŭ paśla miesiacaŭ biespracoŭja5

Pamiatajecie Piatrušu, jaki vydziraŭ draty «dydžejam Pieramien»? Jaho pieraviali ŭ treciuju lihu čynoŭnikaŭ paśla miesiacaŭ biespracoŭja

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić