Kultura

Siońnia budzie ŭručanaja Premija Hiedrojcia. Voś jakija knihi za jaje zmahajucca

Premija imia Ježy Hiedrojcia — najbujniejšaja niezaležnaja litaraturnaja premija Biełarusi, uručajecca z 2012 hoda. Sioleta łaŭreat budzie nazvany 25 listapada.

Siarod łaŭreataŭ minułych siezonaŭ — Uładzimir Niaklajeŭ, Viktar Kaźko, Ihar Babkoŭ, Jeva Viežnaviec. Letaś u konkursie pieramoh žurnalist «Radyjo Svaboda» Siarhiej Abłamiejka z knihaj «Nieviadomy Miensk. Historyja źniknieńnia. Kniha pieršaja».

Siońnia ŭ Hdańsku ŭ słavutym Dvary Artusa (Dwór Artusa, Długi Targ 43-44) a 19:00 buduć ahučany vyniki konkursu i adbudziecca cyrymonija ŭznaharodžańnia łaŭreataŭ premii imia Ježy Hiedrojcia.

Žury vyznačyć try najlepšyja knihi, napisanyja ŭ žanry mastackaj abo dakumientalnaj prozy i vydadzienyja ŭ 2022 hodzie. Usie troje pieramožcaŭ atrymajuć uznaharody.

Na cyrymonii ŭznaharodžańnia vystupić hurt «Relikt», jaki spałučaje ŭ svajoj tvorčaści sučasnyja muzyčnyja płyni z hłybinnym biełaruskim falkłoram.

Taksama 25 listapada ŭ Hdańskaj filii (Filia Gdańska, Mariacka 42) pierad uznaharodžańniem možna budzie naviedać dźvie litaraturnyja sustrečy.

14:00prezientacyja knihi «Aleś Bialacki» pra palitźniavolenaha pravaabaroncu, nobieleŭskaha łaŭreata. Kniha pakazvaje zaradžeńnie i stanaŭleńnie hramadzianskaha aktyvizmu ŭ Biełarusi — i asobu Alesia Bialackaha jak adnaho z najbolš jaskravych pradstaŭnikoŭ hetaha ruchu. Čytač zmoža pabačyć Biełaruś, što praciahvaje zmahańnie za praŭdu, pravy čałavieka, za svaju kulturu i niezaležnaść. Knihu pradstavić adna z aŭtarak prajekta — Taćciana Niadbaj.

16.00 — sustreča z žurnalistkaj, piśmieńnicaj i redaktarkaj, aŭtarkaj knihi «Pa što idzieš, voŭča?» Śviatłanaj Kurs, jakaja piša pad psieŭdanimam Jevy Viežnaviec. Śviatłana atrymała premiju Ježy Hiedrojcia ŭ 2021 hodzie za knihu «Pa što idzieš, voŭča?». 

Na ŭsich imprezach možna budzie nabyć biełaruskija knihi!

Arhanizatary premii — Biełaruski PEN i Mižnarodny sajuz biełaruskich piśmieńnikaŭ.

Arhanizatary cyrymonii ŭznaharodžańnia — Biełaruski PEN, Biełaruskaje kulturnaje tavarystva «Chatka», Mižnarodny sajuz biełaruskich piśmieńnikaŭ. Ščyra dziakujem za dapamohu ŭ arhanizacyi cyrymonii: Muzieju Hdańska, Vajavodskaj i haradskoj publičnaj biblijatecy imia Džoziefa Konrada Kažanioŭskaha, Tavarystvu biełarusaŭ na Pamorji, Ustanovie kultury miascovaha samakiravańnia Pamorskaha vajavodstva, Fondu mižnarodnaj salidarnaści.

Uvachod na imprezy volny z abaviazkovaj papiaredniaj rehistracyjaj na sajcie Biełaruskaha kulturnaha tavarystva «Chatka» praz spasyłku IMPREZY | Chatka (btkchatka.org).

Sioleta pracy ŭdzielnikaŭ aceńvajuć šaściora litaraturnych ekśpiertaŭ:

Andrej Chadanovič — paet, pierakładčyk, eseist i vykładčyk litaratury, aŭtar dziesiaci knih paezii i adnaho zbornika vieršaŭ dla dziaciej. Pierakładaje paeziju z francuzskaj, anhlijskaj, polskaj, ukrainskaj movaŭ.

Katažyna Drozd-Urbańska — kandydat fiłałahičnych navuk, litaraturaznaŭca, adjunkt kafiedry biełarusistyki fakulteta prykładnoj linhvistyki Varšaŭskaha ŭniviersiteta. Daśleduje historyju biełaruskaj litaratury, sučasnuju biełaruskuju litaraturu, kulturaznaŭstva.

Cichan Čarniakievič — litaratar, krytyk, hałoŭny redaktar sajta bellit.info. Pracavaŭ u haziecie «LiM», časopisie «Maładość», u likvidavanych Biełaruskim PEN-centry i Sajuzie biełaruskich piśmieńnikaŭ. Aŭtar knihi «Vandroŭnik» (2016).

Jeva Viežnaviec (Śviatłana Kurs) — piśmieńnica, łaŭreatka premii imia Ježy Hiedrojcia 2020 hoda za knihu «Pa što idzieš, voŭča?».

Siarhiej Kavaloŭ — litaraturaznaŭca, krytyk, dramaturh. Prafiesar, doktar habilitavany, zahadčyk kafiedry słavianskaha litaraturaznaŭstva Univiersiteta Maryi Kiury-Składoŭskaj u Lublinie.

U šaściorku najmacniejšych udzielnikaŭ XII siezona litaraturnaj premii imia Ježy Hiedrojcia ŭvajšli:

1. Aleh Daškievič z knihaj «Z vyšyni ptušynaha palotu» (Minsk: R. Cymbieraŭ, 2022)

Aleh Daškievič prajšoŭ cikavy šlach ad treniera pa boksie da aŭtara, čyja kniha trapiła ŭ sioletni karotki śpis premii imia Ježy Hiedrojcia. Materyjał dla knihi źbiraŭsia na praciahu dvaccaci hadoŭ! «Z vyšyni ptušynaha palotu» — pieršaja kniha aŭtara. U joj sabranyja tvory, što drukavalisia na praciahu bolš jak dvaccaci hadoŭ u roznych pieryjadyčnych vydańniach. Heta apaviadańni, stvoranyja ŭ roznych žanrach, ale abjadnanyja adnoj atmaśfieraj. Mistyka ŭ ich susiedničaje z realnaściu, unutranyja adčuvańni — z vonkavym dziejańniem. Praŭdzivyja repartažy z našaha žyćcia ŭ takim virlivym, składanym i roznakalarovym časie.

2. Siarhiej Leskieć z knihaj «Šept» (Minsk: vydavieckaja inicyjatyva «Vilma» supolna z R. Cymbieraŭ, 2022)

Siarhiej Leskieć — fatohraf, historyk, etnohraf. U tvorčaści nadaje pieravahu temam tradycyjnaj kultury, siamiejnych kaštoŭnaściaŭ, paŭsiadzionnaha žyćcia. Źbiraje archiŭ amatarskaj fatahrafii. Dzieviać hadoŭ tamu jon pačaŭ vialikaje padarožža ŭ śviet biełaruskaj viaskovaj mahii. Vandrujučy ad vioski da vioski, Siarhiej Leskieć šukaŭ čaraŭnic, znacharak i traŭnic. 

U knizie «Šept» čytač zmoža adčuć smak padarožža i pabačyć amal źnikły śviet tradycyi. Žyćciovyja spoviedzi, lekavyja praktyki i ŭsie dyjałohi pieradadzienyja na havorkach, jakimi znacharki karystajucca ŭ žyćci.

3. Hanna Kandraciuk z knihaj «U pryścienku staroha lesu. Historyi ludziej ź Biełaviežskaj puščy» (Prahramnaja rada tydniovika «Niva», 2022)

Hanna Kandraciuk (Hanna Kandraciuk-Śviarubskaja) naradziłasia ŭ Kutłoŭcy na Padlaššy. Z 1993 pracuje ŭ tydnioviku biełarusaŭ u Polščy «Niva». Jaje repartažy i knižki pierakładzienyja na polskuju i anhlijskuju movy.

«Biełaruskaje słova piśmieńnicy i nieŭtajmoŭnaj vandroŭnicy Hanny Kandraciuk zaŭsiody žyvoje, šmatfarbnaje i duchmianaje, nasyčanaje hukami i vodarami darahoj joj ziamli… Novaja kniha Hanny Kandraciuk taksama začaroŭvaje. Jaje talenavityja staronki padarujuć čytaču jaskravy suplot niepaŭtornych historyj i sustreč z cełaj halerejaj hierojaŭ», — napisaŭ pra knihu «U pryścienku staroha lesu. Historyi ludziej ź Biełaviežskaj puščy» Uładzimir Arłoŭ.

4. Ściapan Sturejka z knihaj «Pasažyry karabla Teseja» (Minsk: Januškievič, 2022)

Ściapan Sturejka naradziŭsia i vyras u Hrodnie. Historyk i kulturny antrapołah, doktar humanitarnych navuk, dacent EHU. Z 2007 hoda aktyŭna publikuje daśledavańni, pryśviečanyja pytańniam historyi i kulturnaj spadčyny. «Pasažyry karabla Teseja» — pieršaja mastackaja kniha aŭtara. 

«Usie tvory, źmieščanyja ŭ knizie, składajucca z paradaksalnych idej, čornaha humaru i cikavostak z padarožžaŭ. Hieroi zaŭsiody šukajuć praŭdu, a znachodziać tolki sapraŭdnych siabie. Hałoŭnaja dumka ŭsich tvoraŭ — my hubim toje, što lubim. Usio apisanaje ŭ knizie zasnavana na realnych historyjach», — kaža piśmieńnik pra svaju knihu.

5. Ina Snarskaja z knihaj «Začaravany skarb» (Minsk: R. Cymbieraŭ, 2022)

Ina Snarskaja ŭ svajoj knizie pieranosić nas u viosku na Połaččynie. Jak kaža sama aŭtarka, kožnuju historyju jana pisała sercam. Jana naradziłasia ŭ Połacku, a ciapier žyvie ŭ Pałtavie. Siabra Mižnarodnaha sajuza biełaruskich piśmieńnikaŭ (raniejšy SBP), Nacyjanalnaha tavarystva piśmieńnikaŭ Ukrainy.

«Začaravany skarb» — apovieść, jakaja składajecca z karotkich apoviedaŭ. «Hałoŭnaja hierainia — maleńkaja dziaŭčynka, jakoj była ja sama, a ciapier, choć i vyrasła, u dušy joju zastajusia. I hetaja darosłaja «ja» taksama apaviadaje, znachodzicca niby za kadram. Miesca dziei — vioski Siastronki, Varoničy Połackaha rajona, horad Połack, čas daškolnaha malenstva», — raskazvaje Ina Snarskaja pra svaju knihu.

6. Maks Ščur z knihaj «Tam, dzie nas niama» (Łohvinaŭ, 2022)

Kniha «Tam, dzie nas niama» — dobry prykład taho, jak litaratura nabyvaje svaju vahu i pieraasensoŭvajecca ciaham času. Maks Ščur — paet, pierakładčyk, prazaik i eseist. Naradziŭsia ŭ Breście. «Ja pisaŭ raman pra svaju minskuju maładość hadoŭ šeść zapar u 1999—2004-m, užo ŭ emihracyi. Dasłaŭ rukapis na premiju Juchnaŭca, vyjhraŭ — paśla čaho pra knihu, aŭtara i samu premiju tut ža zabyli. Adnak 2020 hod niečakana zrabiŭ moj raman iznoŭ aktualnym, a 2022 hod kančatkova prymusiŭ mianie jaho adredahavać i ŭrešcie — amal praz 20 hadoŭ — apublikavać». 

Aŭtar užo atrymlivaŭ premiju imia Ježy Hiedrojcia — u 2016 hodzie za raman «Zaviaršyć hieštalt».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Syny «litoŭskaha špijona» adpravili Łukašenku list. Tym časam uspłyli novyja detali jaho spravy12

Syny «litoŭskaha špijona» adpravili Łukašenku list. Tym časam uspłyli novyja detali jaho spravy

Usie naviny →
Usie naviny

16‑hadovaja Palina, jakuju asudzili za pratesty, nasamreč akazałasia 22-hadovaj. Sprava ŭ pamyłcy milicyi2

FIFA pradstaviła aficyjny miač čempijanatu śvietu — 2026

Jachta ŭradženca Homiela, jakaja kaštuje $200 miljonaŭ, hnije ŭ Dubai3

U Litvie ministra kultury pastaviła ŭ tupik pytańnie «Čyj Krym?» Heta kaštavała jamu pasady40

U EHU viarnuli studentku, jakaja paŭstała suprać charasmientu. Ale prymusili zapłacić 1300 jeŭra7

Krainy Jeŭrasajuza nie zmahli damovicca pra stvareńnie «ściany ad dronaŭ»2

U Minsku na dachu parkinhu pačali rabić park soniečnych batarej FOTAFAKT3

U Polščy biełarusa zatrymali pa padazreńni ŭ vykradańni čałavieka1

Žychar Vaŭkavyska padkłaŭ pad štany płastykavy kantejnier i streliŭ sabie ŭ nahu ź vintoŭki. Jon pravodziŭ cikavy ekśpierymient6

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Syny «litoŭskaha špijona» adpravili Łukašenku list. Tym časam uspłyli novyja detali jaho spravy12

Syny «litoŭskaha špijona» adpravili Łukašenku list. Tym časam uspłyli novyja detali jaho spravy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić