Hramadstva3636

Natalla Kačanava: Ruskaja mova — heta i naš nacyjanalny nabytak

Staršynia Savieta Respubliki znachodzicca ź vizitam u Biškieku. Jana biare ŭdzieł u plenarnym pasiadžeńni Mižparłamienckaj asamblei SND, a taksama va ŭračystaściach z nahody 95-hodździa Čynhiza Ajtmatava.

Natalla Kačanava. Fota: BiełTA

«2023 hod u Sadružnaści Niezaležnych Dziaržaŭ abjaŭleny hodam ruskaj movy jak movy mižnacyjanalnych znosin. Simvalična, što mienavita hetaj temaj adznačana siońniašniaje plenarnaje pasiadžeńnie Mižparłamienckaj asamblei. Bo vialikaja ruskaja mova — heta mahutny abjadnaŭčy pačatak miljonaŭ ludziej, važny faktar jeŭrazijskaj intehracyi i ahulny zdabytak usich narodaŭ Sadružnaści, — skazała Natalla Kačanava.

— Ab značnaści ruskaj movy kazaŭ na pasiadžeńni Savieta kiraŭnikoŭ dziaržaŭ SND u Biškieku i Alaksandr Ryhoravič Łukašenka: ruskaja mova — heta nie rasijskaja mova. Heta naša ahulnaja mova. My byli ŭ adzinaj dziaržavie doŭhi čas. A zychodziačy z kancepcyi, što mova — heta žyvoje, toje, što tvorča raźvivajecca, dyk my ž razam raźvivali hetuju ruskuju movu. Tam čaścinka azierbajdžancaŭ, uźbiekaŭ, tadžykaŭ. Nie tolki ruskich i biełarusaŭ», — praciahnuła staršynia Savieta Respubliki.

Biezumoŭna, ruskaja mova dla nasielnictva Respubliki Biełaruś nie čužaja, adznačyła Kačanava.

«Heta i naš nacyjanalny nabytak. Biełarusy za svaju šmatviakovuju historyju ŭnieśli niemały ŭkład u jaje raźvićcio i ŭzbahacili jaje. Dziakujučy ruskaj movie my majem mahčymaść bolš maštabnych i pramych kantaktaŭ u halinie adukacyi, navuki, kultury, mastactva. Pašyrajem intelektualnyja i infarmacyjnyja haryzonty plonnaha supracoŭnictva z brackimi narodami, prasoŭvajučy idei dobrasusiedstva i miralubnaści», — padkreśliła staršynia Savieta Respubliki.

«Na žal, nie ŭsiudy hetyja prostyja i zrazumiełyja aryjenciry ŭ pašanie. Maje miesca niehatyŭnaja tendencyja, kali ruskuju movu vykarystoŭvajuć jak mišeń dla palityčnaha, kulturnaha i maralna-duchoŭnaha padaŭleńnia ruskamoŭnaha nasielnictva.

I heta nie moža nas nie turbavać, — dapoŭniła Natalla Kačanava. — Jak skazaŭ biełaruski lidar: stracić siońnia ruskuju movu — heta stracić svaju historyju, sučasnaść i svaju budučyniu. My ad jaje nikoli nie admaŭlalisia i nie admovimsia. Bolš za toje, budziem zaŭsiody za jaje zmahacca».

Kamientary36

  • Vierojatnyj
    17.11.2023
    Praŭdu kažaš: jabaćki i nievierojatnyje razam až dahetul svaju rasiejščynu bierahuć i ŭzbahačajuć. Apošnija - navat za miažoj! 
  • čio?
    17.11.2023
    nie słuchała. bo nie razumieju)
    na fota hladžu.. niejkija vałasy ŭ jaje... płocha pakrašanyja
  • Šłapty
    17.11.2023
    Hučyć daže inciaresna - saŭrymiennyja pidali, ci kačestva na dupi. Čyłaviečaski jenzyk katory pabidił na Madahaskary. Nu i ŭsio takoje )))

Ciapier čytajuć

Minski haradski sud nie vytrymlivaje nahruzki — nie paśpiavajuć sudzić palitviaźniaŭ10

Minski haradski sud nie vytrymlivaje nahruzki — nie paśpiavajuć sudzić palitviaźniaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Zimoj pieranios insult». Pamior «sumnaja pčała» Juryj Tarasionak1

Fighterbomber paćvierdziŭ źbićcio Su-343

U Kitai aŭstralijski film puścili ŭ prakat źmienienym z dapamohaj štučnaha intelektu. Hiej-paru pieratvaryli ŭ hieterasieksualnuju11

Siem budysckich manachaŭ, u tym liku rasijanin, zahinuli praz padzieńnie kabiny kanatnaj darohi na Šry-Łancy

«Prašu krymčan i haściej nabracca ciarpieńnia». U Krymie źnik bienzin22

Turcyja nakiravała samalot-radyjołakacyjny kompleks u Litvu na fonie parušeńniaŭ pavietranaj prastory z boku Rasii1

«Tabie treba nasić tolki spadnicy». Manałoh dziaŭčyny, jakuju damahaŭsia dyrektar na pracoŭnym miescy12

Siamju vybitnych piedahohaŭ-bajanistaŭ asudzili za ŭdzieł u pratestach4

Jak adkryvałasia miaža z Polščaj. Repartaž z Bresta

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minski haradski sud nie vytrymlivaje nahruzki — nie paśpiavajuć sudzić palitviaźniaŭ10

Minski haradski sud nie vytrymlivaje nahruzki — nie paśpiavajuć sudzić palitviaźniaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić