Navuka i technałohii11

«150 filmaŭ za siekundu». U Kitai zapuścili najchutčejšy internet u śviecie 

Kitaj śćviardžaje, što stvaryŭ i pačaŭ ekspłuatavać samy zvyšchutkasny internet u śviecie, jaki, naprykład, moža dazvolić spampavać absalutna ŭsio, što jość na Netflix, mienš čym za 30 chvilin.

Internet-optavałakno. Fota: pixabay

Kitaj pradstaviŭ pieršy ŭ śviecie optavałaknovy internet-servis, čyja chutkaść u 10 razoŭ bolšaja, čym chutkaść internetu ŭ Paŭdniovaj Karei i ZŠA. Pra heta piša vydańnie Firstpost sa spasyłkaj na kitajskija bujnyja miedyja.

«Heta novaja mahistralnaja sietka z bolš za 3000 kiłamietraŭ optavałaknovych kabielaŭ, jakaja idzie praź Piekin, Uchań i Huančžoŭ. Chutkaść novaha internetu składaje 1,2 terabita (1200 hihabit) u siekundu. Navat usiu hłabalnuju biblijateku filmaŭ i sieryjałaŭ Netflix karystalniki zmohuć adpraŭlać mienš čym za pałovu hadziny», — pieradaje Firstpost.

Sietka była aktyvavanaja jašče ŭ lipieni, a aficyjna zapuščanaja ŭ hety paniadziełak. U inavacyjnym vynachodstvie ŭdzielničali takija kitajskija hihanty, jak China Mobile, Huawei Technologies, Cernet Corporation i elitny ŭniviersitet Cynchua.

Internet-suviaź Piekin-Uchań-Huańčžoŭ była stvorana ŭ ramkach prajekta Future Internet Technology Infrastructure (FITI). Kiraŭnik FITI Vu Cziańpin adznačyŭ, što novaja sietka nie tolki paśpiachova funkcyjanuje, ale i zabiaśpiečyła Kitaj pieradavymi technałohijami, jakija mohuć navat dapamahčy stvaryć jašče bolš chutki internet. 

Stvareńnie takoj technałohii sapraŭdy ŭražvaje, ale mnohija ekśpierty prahnazavali, što zvyšchutkasny internet źjavicca prykładna ŭ 2025 hodzie, padkreślivajuć kitajskija ŚMI.

«Dla paraŭnańnia: Złučanyja Štaty niadaŭna pierajšli na internet piataha pakaleńnia z chutkaściu 400 hihabit u siekundu», — źviartaje ŭvahu Firstpost.

Prajekt Future Internet Technology Infrastructure byŭ stvorany ŭ 2013 hodzie. Jaho padtrymlivaje i finansuje kitajski ŭrad, a kaardynataram źjaŭlajecca Ministerstva adukacyi Kitaja. Meta prajekta — heta źnižeńnie technałahičnaj zaležnaści ad ZŠA i ich sajuźnikaŭ.

Kamientary1

  • Axel Justas
    15.11.2023
    U Kitaje ŭsio cudoŭna z technałohijami, ale zabaronienyja Youtube, Facebook, Google, i, darečy, Naša Niva. Choć abyjści mahčyma, bolšaść narodu 'nia parycca', niama i niama. I vyhladaje, što karcina śvietu, jakuju jany bačać praz svaje kitajskija anałahi, dosyć śpiecyfičnaja. Da čaho heta pryvodzić možna ŭbačyć na prykładzie rasiejskaj ardy.

Ciapier čytajuć

Zmročnyja prahnozy spraŭdžvajucca. Čamu Zachad abiraje stratehiju «Nie złavać dzieda» i čaho čakać dalej34

Zmročnyja prahnozy spraŭdžvajucca. Čamu Zachad abiraje stratehiju «Nie złavać dzieda» i čaho čakać dalej

Usie naviny →
Usie naviny

Zialenski: Mnohija punkty byli ŭličanyja ŭ płanie pa Ukrainie5

Japoniec tajemna ad žonki vyjhraŭ u łatereju amal $4 miljony. Ale ŭsio pajšło nie tak2

Na terytoryi byłoha klaštara kartezijancaŭ u Biarozie chočuć zrabić muziej i hatel7

«Hrošy kłaści ŭ skrynačku, reštu brać ź jaje». Kala Kosaŭskaha zamka pradajuć vialenuju rybu napavier10

U Minsku chłopčyk išoŭ na treniroŭku i pa darozie ŭpaŭ u Śvisłač1

Naŭsieda: My možam znoŭ zakryć miažu ź Biełaruśsiu, ale biez dapamohi inšych nie damo rady29

U Rasii zajavili pra niemahčymaść skłaści dziaržaŭny biudžet biez novaha pavyšeńnia padatkaŭ10

U Rasii abjavili ŭ vyšuk byłoha pradziusara hurta «Łaskavy maj» Andreja Razina4

Pamior prafiesar Anton Sadoŭski7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zmročnyja prahnozy spraŭdžvajucca. Čamu Zachad abiraje stratehiju «Nie złavać dzieda» i čaho čakać dalej34

Zmročnyja prahnozy spraŭdžvajucca. Čamu Zachad abiraje stratehiju «Nie złavać dzieda» i čaho čakać dalej

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić