Navuka i technałohii11

«150 filmaŭ za siekundu». U Kitai zapuścili najchutčejšy internet u śviecie 

Kitaj śćviardžaje, što stvaryŭ i pačaŭ ekspłuatavać samy zvyšchutkasny internet u śviecie, jaki, naprykład, moža dazvolić spampavać absalutna ŭsio, što jość na Netflix, mienš čym za 30 chvilin.

Internet-optavałakno. Fota: pixabay

Kitaj pradstaviŭ pieršy ŭ śviecie optavałaknovy internet-servis, čyja chutkaść u 10 razoŭ bolšaja, čym chutkaść internetu ŭ Paŭdniovaj Karei i ZŠA. Pra heta piša vydańnie Firstpost sa spasyłkaj na kitajskija bujnyja miedyja.

«Heta novaja mahistralnaja sietka z bolš za 3000 kiłamietraŭ optavałaknovych kabielaŭ, jakaja idzie praź Piekin, Uchań i Huančžoŭ. Chutkaść novaha internetu składaje 1,2 terabita (1200 hihabit) u siekundu. Navat usiu hłabalnuju biblijateku filmaŭ i sieryjałaŭ Netflix karystalniki zmohuć adpraŭlać mienš čym za pałovu hadziny», — pieradaje Firstpost.

Sietka była aktyvavanaja jašče ŭ lipieni, a aficyjna zapuščanaja ŭ hety paniadziełak. U inavacyjnym vynachodstvie ŭdzielničali takija kitajskija hihanty, jak China Mobile, Huawei Technologies, Cernet Corporation i elitny ŭniviersitet Cynchua.

Internet-suviaź Piekin-Uchań-Huańčžoŭ była stvorana ŭ ramkach prajekta Future Internet Technology Infrastructure (FITI). Kiraŭnik FITI Vu Cziańpin adznačyŭ, što novaja sietka nie tolki paśpiachova funkcyjanuje, ale i zabiaśpiečyła Kitaj pieradavymi technałohijami, jakija mohuć navat dapamahčy stvaryć jašče bolš chutki internet. 

Stvareńnie takoj technałohii sapraŭdy ŭražvaje, ale mnohija ekśpierty prahnazavali, što zvyšchutkasny internet źjavicca prykładna ŭ 2025 hodzie, padkreślivajuć kitajskija ŚMI.

«Dla paraŭnańnia: Złučanyja Štaty niadaŭna pierajšli na internet piataha pakaleńnia z chutkaściu 400 hihabit u siekundu», — źviartaje ŭvahu Firstpost.

Prajekt Future Internet Technology Infrastructure byŭ stvorany ŭ 2013 hodzie. Jaho padtrymlivaje i finansuje kitajski ŭrad, a kaardynataram źjaŭlajecca Ministerstva adukacyi Kitaja. Meta prajekta — heta źnižeńnie technałahičnaj zaležnaści ad ZŠA i ich sajuźnikaŭ.

Kamientary1

  • Axel Justas
    15.11.2023
    U Kitaje ŭsio cudoŭna z technałohijami, ale zabaronienyja Youtube, Facebook, Google, i, darečy, Naša Niva. Choć abyjści mahčyma, bolšaść narodu 'nia parycca', niama i niama. I vyhladaje, što karcina śvietu, jakuju jany bačać praz svaje kitajskija anałahi, dosyć śpiecyfičnaja. Da čaho heta pryvodzić možna ŭbačyć na prykładzie rasiejskaj ardy.

Ciapier čytajuć

«Ludzi iduć u miačeci, a nie lečać psichičnyja chvaroby». Biełaruski psichijatr raskazaŭ ab pracy va Uźbiekistanie i ŭ Polščy2

«Ludzi iduć u miačeci, a nie lečać psichičnyja chvaroby». Biełaruski psichijatr raskazaŭ ab pracy va Uźbiekistanie i ŭ Polščy

Usie naviny →
Usie naviny

U Sudžanskim rajonie Rasii maradziory zabili načalnika vajennaj palicyi3

«Ja nie hatuju doma zusim». Minčanie dzielacca, kolki kaštuje charčavacca ŭ horadzie4

Aryštavanyja dyrektary strachavych kampanij TASK i «Pramtransinviest»7

Capkała: Čamu za piać hadoŭ nivodzin z tak zvanych ofisaŭ i kabinietaŭ nie damohsia vyzvaleńnia nivodnaha palitviaźnia?41

«Ja padumaŭ: napeŭna, chutka toje samaje budzie sa mnoj». Cichanoŭski raskazaŭ, što źmianiłasia ŭ jaho ŭtrymańni paśla śmierci Navalnaha7

Pačaŭsia ramont Čyrvonaha kaścioła ŭ Minsku5

Japonskaje ŚMI abvierhła, što japonski vykładčyk Masatosi byŭ pamiłavany1

Pieršaja rakietka śvietu i Andrea Bačeli zapisali sumiesny trek

Za chabar zatrymanyja top-mieniedžary strachavych kampanij1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ludzi iduć u miačeci, a nie lečać psichičnyja chvaroby». Biełaruski psichijatr raskazaŭ ab pracy va Uźbiekistanie i ŭ Polščy2

«Ludzi iduć u miačeci, a nie lečać psichičnyja chvaroby». Biełaruski psichijatr raskazaŭ ab pracy va Uźbiekistanie i ŭ Polščy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić