Navuka i technałohii11

«150 filmaŭ za siekundu». U Kitai zapuścili najchutčejšy internet u śviecie 

Kitaj śćviardžaje, što stvaryŭ i pačaŭ ekspłuatavać samy zvyšchutkasny internet u śviecie, jaki, naprykład, moža dazvolić spampavać absalutna ŭsio, što jość na Netflix, mienš čym za 30 chvilin.

Internet-optavałakno. Fota: pixabay

Kitaj pradstaviŭ pieršy ŭ śviecie optavałaknovy internet-servis, čyja chutkaść u 10 razoŭ bolšaja, čym chutkaść internetu ŭ Paŭdniovaj Karei i ZŠA. Pra heta piša vydańnie Firstpost sa spasyłkaj na kitajskija bujnyja miedyja.

«Heta novaja mahistralnaja sietka z bolš za 3000 kiłamietraŭ optavałaknovych kabielaŭ, jakaja idzie praź Piekin, Uchań i Huančžoŭ. Chutkaść novaha internetu składaje 1,2 terabita (1200 hihabit) u siekundu. Navat usiu hłabalnuju biblijateku filmaŭ i sieryjałaŭ Netflix karystalniki zmohuć adpraŭlać mienš čym za pałovu hadziny», — pieradaje Firstpost.

Sietka była aktyvavanaja jašče ŭ lipieni, a aficyjna zapuščanaja ŭ hety paniadziełak. U inavacyjnym vynachodstvie ŭdzielničali takija kitajskija hihanty, jak China Mobile, Huawei Technologies, Cernet Corporation i elitny ŭniviersitet Cynchua.

Internet-suviaź Piekin-Uchań-Huańčžoŭ była stvorana ŭ ramkach prajekta Future Internet Technology Infrastructure (FITI). Kiraŭnik FITI Vu Cziańpin adznačyŭ, što novaja sietka nie tolki paśpiachova funkcyjanuje, ale i zabiaśpiečyła Kitaj pieradavymi technałohijami, jakija mohuć navat dapamahčy stvaryć jašče bolš chutki internet. 

Stvareńnie takoj technałohii sapraŭdy ŭražvaje, ale mnohija ekśpierty prahnazavali, što zvyšchutkasny internet źjavicca prykładna ŭ 2025 hodzie, padkreślivajuć kitajskija ŚMI.

«Dla paraŭnańnia: Złučanyja Štaty niadaŭna pierajšli na internet piataha pakaleńnia z chutkaściu 400 hihabit u siekundu», — źviartaje ŭvahu Firstpost.

Prajekt Future Internet Technology Infrastructure byŭ stvorany ŭ 2013 hodzie. Jaho padtrymlivaje i finansuje kitajski ŭrad, a kaardynataram źjaŭlajecca Ministerstva adukacyi Kitaja. Meta prajekta — heta źnižeńnie technałahičnaj zaležnaści ad ZŠA i ich sajuźnikaŭ.

Kamientary1

  • Axel Justas
    15.11.2023
    U Kitaje ŭsio cudoŭna z technałohijami, ale zabaronienyja Youtube, Facebook, Google, i, darečy, Naša Niva. Choć abyjści mahčyma, bolšaść narodu 'nia parycca', niama i niama. I vyhladaje, što karcina śvietu, jakuju jany bačać praz svaje kitajskija anałahi, dosyć śpiecyfičnaja. Da čaho heta pryvodzić možna ŭbačyć na prykładzie rasiejskaj ardy.

Ciapier čytajuć

Pamiatajecie minčuka, jaki ŭ 2017‑m vyratavaŭ ściah z-pad noh amapaŭcaŭ — koštam svajoj svabody? Ciapier jamu, byłomu palitviaźniu, treba dapamoha3

Pamiatajecie minčuka, jaki ŭ 2017‑m vyratavaŭ ściah z-pad noh amapaŭcaŭ — koštam svajoj svabody? Ciapier jamu, byłomu palitviaźniu, treba dapamoha

Usie naviny →
Usie naviny

Z kastryčnika ŭ minskim raddomie №2 pierastajuć rabić EKA — navat za hrošy. Ale, jak zaŭsiody, zrabić heta chočuć cichieńka4

Rasijanie ŭnačy ŭdaryli pa Ukrainie

Kala Mirskaha zamka adbudujuć źniščany pałac Śviatapołk-Mirskich. U im raźmieścicca hatel3

U Vialikabrytanii ślapy čałaviek prajechaŭ za rulom 240 km u niećviarozym stanie

U Navarasijsku drony atakavali mazutny terminał. Uspychnuŭ bujny pažar

Kali vašy baćki dažyli da 100 hadoŭ, ci značyć heta, što i vy pražyviacie doŭha? Navukoŭcy dali adkaz1

Paradoks: bryljanty patańnieli ŭdvaja, a piarścionki daražejuć. Čamu?2

Za niebiaśpiečny trend z sacsietak biełarusam pahražajuć štrafami2

ZŠA i Jeŭropa nie spadziajucca damovicca z Pucinym i rychtujucca da praciahłaj vajny4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiatajecie minčuka, jaki ŭ 2017‑m vyratavaŭ ściah z-pad noh amapaŭcaŭ — koštam svajoj svabody? Ciapier jamu, byłomu palitviaźniu, treba dapamoha3

Pamiatajecie minčuka, jaki ŭ 2017‑m vyratavaŭ ściah z-pad noh amapaŭcaŭ — koštam svajoj svabody? Ciapier jamu, byłomu palitviaźniu, treba dapamoha

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić