Mierkavańni

Što daść Biełarusi «Uschodniaje partniorstva»?

«Uschodniaje partniorstva» — heta inicyjatyva Jeŭrapiejskaha sajuza, jakaja była zasnavanaja ŭ mai 2008 hodu Polščaj i Šviecyjaj. Prahrama raźličanaje na zbližeńnie šaści postsavieckich krain (Biełaruś, Ukraina, Małdova, Hruzija, Armienija, Azierbajdžan) ź Jeŭrasajuzam. Bolš intensiŭnaje raźvićcio «Uschodniaje partniorstva» atrymała paśla vajskovaha kanfliktu na Paŭnočnym Kaŭkazie ŭ žniŭni letaś.

Doŭhi čas było nie zrazumieła, ci prymuć va «Uschodniaje partniorstva» Biełaruś. U jeŭrapiejcaŭ byli pretenzii adnosna stanovišča z demakratyjaj i pravami čałavieka ŭ našaj krainie. Tym nie mienš, va ŭstanoŭčym samicie «UP» u Prazie Biełaruś reprezientavaŭ vice-premjer Uładzimir Siamaška. Biełaruś stała paŭnapraŭnaj udzielnicaj UP.

Što «Uschodniaje partniorstva» moža dać našaj krainie? Prahrama ŭklučaje ŭ siabie handlovyja damovy, prahramy pa palapšeńni administracyjnych funkcyjaŭ krainaŭ, prahramy dla palapšeńnia administratyŭnaj zdolnaści krainaŭ-partniorak, pahadnieńni pa pieramiaščeńni nasielnictva i jaho biaśpiecy, vyvučeńnie mahčymaściaŭ adkryćcia rynkaŭ dla svabodnaha pierasoŭvańnia rabočych, pavieličeńnie enierhietyčnaj biaśpieki. Pašyreńnie supracoŭnictva ŭ śfiery achovy navakolnaha asiarodździa. Raźvićcio małoha i siaredniaha biźniesu.

U mnohim supracoŭnictva budzie zaležyć ad dvuchbakovych pahadnieńniaŭ pamiž Biełaruśsiu i krainami Jeŭrasajuzu. ES taksama čakaje, što dziakujučy «Uschodniamu partniorstvu» ŭzraście kolkaść kantaktaŭ pamiž čynoŭnikami, śpiecyjalistami, pradstaŭnikami hramadskaj supolnaści, što paspryjaje bolšaj «sacyjalizacyi» ŭ jeŭrapiejskich instytutach značnaha koła biełaruskaha hramadstva.

Dla krain-udzielnic «Uschodniaha partniorstva» adkryvajecca vydatnaja pierśpiektyva budučaha siabroŭstva ŭ Jeŭrasajuzie.
Kažučy inšymi słovami, ŭdzieł u prahramie praduhledžvaje tuju ž stupień dačynieńniaŭ ź ES, jakimi ciešacca Narviehija, Lichtenštejn. Jany majuć tyja ž pravy, jak i krainy-siabry Jeŭrasajuzu, aproč supracoŭnictva ŭ ahrarnaj śfiery i prava hołasu.

Razam z tym, zaachvočvańnie pravoŭ čałavieka i viaršenstva zakona składajuć jadro palityki «Uschodniaha partniorstva», tak adznačana ŭ vynikovaj dekłaracyi majskaha samitu.

Finansavańnie «Ŭschodniaha partniorstva» na pieryjad 2009—2013 hady składzie 600 miljonaŭ jeŭra. Z hetych hrošaj Biełaruś atrymaje prykładna ŭostuju častku.

Ci buduć vykarystanyja hetyja mahčymaści, zaležyć najpierš ad Biełarusi i jaje žadańnia.

Kamientary

Chto byŭ toj bajkier, jaki spravakavaŭ śmiarotnuju honku pa vulicach Bresta, u jakoj zahinuli troje — u tym liku i jon sam21

Chto byŭ toj bajkier, jaki spravakavaŭ śmiarotnuju honku pa vulicach Bresta, u jakoj zahinuli troje — u tym liku i jon sam

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarus pieški idzie 3000 kiłamietraŭ z Varšavy da Ispanii — hatovy nočyć u lesie i mycca ŭ rečcy9

Jakija lhoty straciać žychary Homiela praz vyvad horada z čarnobylskaj zony2

U Biełarusi ŭžo +30°C1

Ckłady Wildberries: pad Maskvoj i ŭ Ćviery — mima, u Pieciarburhu pajšło z dymam. Jość papadańnie i ŭ NPZ12

Rasijski dron haniaŭsia za pradaŭcom na vulicy Chiersona i vybuchnuŭ VIDEA3

Šmyhal nazvaŭ, jakuju novuju metu pa źniščeńni va Ukrainie pastaviła sabie Rasija9

Častku parku kala haścinicy «Biełaruś» rychtujuć da zabudovy. Raniej budavać tam zabaraniaŭ Łukašenka2

Biełaruski biznes prosić ułady dapamahčy paciarpiełym pradaŭcam Wildberries16

Rasijski vajskoviec adkryŭ ahoń u vioscy pad Sievastopalem. Čatyry čałavieki zahinuli1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Chto byŭ toj bajkier, jaki spravakavaŭ śmiarotnuju honku pa vulicach Bresta, u jakoj zahinuli troje — u tym liku i jon sam21

Chto byŭ toj bajkier, jaki spravakavaŭ śmiarotnuju honku pa vulicach Bresta, u jakoj zahinuli troje — u tym liku i jon sam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić