Ekanomika

Etnaviosku na radzimie Juryja Čyža pradajuć, ale brać pakul nichto nie choča

Novaha ŭłaśnika šukaje adzin z samych cikavych turystyčnych abjektaŭ kaliści mahutnaha i nabližanaha da ŭłady, a ciapier apalnaha biznesmiena Juryja Čyža — niedabudavany kulturna-etnahrafičny kompleks «Sabali» ŭ Biarozaŭskim rajonie. Infarmacyja pra heta źjaviłasia na aŭkcyjonnaj placoŭcy «Biełrealizacyja», piša realt.by.

Abjekt prydarožnaha servisu znachodzicca pobač ź vioskaj Sabali ŭ Biarozaŭskim rajonie Bresckaj vobłaści. Hety kompleks — stylizavanaja biełaruskaja vioska. Tut pabudavali ź dziasiatak draŭlanych damoŭ, u jakich płanavali adkryć muziej. Taksama ŭ skład łota ŭvachodzić niedabudavany hatel.

Kompleks raźmieščany na 101-m kiłamietry trasy M1 (Brest — Maskva) na bierazie nievialikaha voziera. Płošča ŭsiaho ŭčastka — 2 hiektara. Kompleks pačali budavać u 2012 hodzie i źbiralisia zaviaršyć za 3 hady.

Pavodle pieršapačatkovaha prajekta, kompleks «Naš rodny kut Sabali» pavinien byŭ uklučać u siabie hatel, restaran, etnahrafičny muziej, aŭtastajanku, fiermu bujnoj rahataj žyvioły i łyžarolernuju trasu. Uładalnikam abjektaŭ aficyjna źjaŭlajecca kampanija «Busłoŭka», źviazanaja z čyžoŭskim «Trajpłam». Ciapier jana znachodzicca ŭ bankructvie, tamu majomaściu kiruje firma «ProBankrot».

Z apošnich tarhoŭ pačatkovy košt kompleksa (darečy, Sabali — małaja radzima Juryja Čyža) źniziŭsia na 60%. Ciapier jana składaje 1,9 miljona rubloŭ (kala 750 tysiač dalaraŭ).

Elektronnyja tarhi, zapłanavanyja na 20 traŭnia, buduć iści na panižeńnie. Minimalnaja suma, za jakuju možna budzie nabyć turystyčny abjekt — 1,1 miljona rubloŭ.

Firmu «Trajpł» Juryj Čyž zasnavaŭ u listapadzie 1992 hoda. Spačatku «Trajpł» zajmaŭsia aptovym handlem pramysłovymi i charčovymi tavarami, ale paśla maštab dziejnaści pašyraŭsia, achoplivaŭ usio novyja śfiery i ŭrešcie, dziakujučy kantaktam va ŭładnych śfierach i blizkaści Čyža da Łukašenki, pieratvaryŭsia ŭ cełuju biznes-impieryju.

Ale ŭsio skončyłasia ŭ sakaviku 2016 hodzie, kali Čyž byŭ zatrymany KDB pa abvinavačvańni va ŭchileńni ad vypłaty padatkaŭ u asabliva bujnym pamiery. Praź niejki čas jon vyjšaŭ na volu, ale paśla byŭ aryštavany znoŭ. Jaho biznes bankrutuje, u lipieni 2021-ha ŭ dačynieńni da «Trajpła» pačałasia pracedura sanacyi. U minułym hodzie Alaksandr Łukašenka padpisaŭ ukaz, pavodle jakoha «Trajpł» abaviazany viarnuć u biudžet sumu lhot i prefierencyj, jakija dziaržava davała jamu jašče ŭ 2008 hodzie pa niekatorych abjektach.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Płača, ale jedzie ŭ Kieniju ŭśled za mužam: łukašenkaŭski puł zastaŭsia biez addanaj supracoŭnicy13

Płača, ale jedzie ŭ Kieniju ŭśled za mužam: łukašenkaŭski puł zastaŭsia biez addanaj supracoŭnicy

Usie naviny →
Usie naviny

Pjany kiroŭca-biełarus u Polščy źbiŭ dźviuch žančyn i ŭciok ź miesca zdareńnia3

Boty pad Cichanoŭskim źmianili taktyku20

«Narod pavinien na hetu ŭładu malicca». Łukašenka patrabuje, kab paśla armii chłopcy viartalisia stroha na raniejšyja miescy pracy37

Z 7-ha paviercha internata homielskaha VNU ŭpaŭ student-druhakurśnik1

U Azierbajdžanie pakazali, jak zatrymlivali kiraŭnikoŭ miascovaha filijała rasijskaha «Sputnika» VIDEA9

Na Viciebščynie viecier abiastočyŭ 39 nasielenych punktaŭ

Ukraina pačała vyrablać novyja bajavyja robaty «Muraški»2

Izrail upieršyniu surjozna razhladaje mahčymaść zaklučeńnia miru ź Siryjaj i Livanam

Na poli pad Žodzinam znajšli hory vykinutaj aharodniny FOTAFAKT4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Płača, ale jedzie ŭ Kieniju ŭśled za mužam: łukašenkaŭski puł zastaŭsia biez addanaj supracoŭnicy13

Płača, ale jedzie ŭ Kieniju ŭśled za mužam: łukašenkaŭski puł zastaŭsia biez addanaj supracoŭnicy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić