Hramadstva

Łukašenka abvierh adpraŭku biełaruskich vajskoŭcaŭ u Siryju

Alaksandr Łukašenka prakamientavaŭ temu nakiravańnia ŭ Siryju biełaruskich vajskoŭcaŭ. Pra heta jon zajaviŭ siońnia na pasiadžeńni Rady biaśpieki.

Fota: BiełTA

«Učora čarhovy fejk, što nibyta rasijski ŭrad pryniaŭ pastanovu ledź nie pasłać našych vajskoŭcaŭ u Siryju. Dla mianie heta było navinoj. Vy razumiejecie, što pa ciapierašnich zakonach heta niemahčyma biez prezidenta. Ale ja nikoha tudy nie pasyłaŭ. Adzinaje, pra što išła havorka, daŭno-daŭno jana idzie, siryjski kiraŭnik, urad Siryi paprasili nas daktarami dapamahčy. Ja kažu: dobra, kali chtości zachoča pajechać z našych daktaroŭ, pierš za ŭsio vajskoŭcaŭ, jany pajeduć. Ale nie ciapier. Bo u nas svaich prablem vyšej za hałavu. Jašče hetaja pandemija tak zvanaja nie skončyłasia», — zajaviŭ jon.

«Hryp u Kačanavaj i Kucharava [majecca na ŭvazie — pradstaŭnik pa Minsku i sitaršynia Minharvykankama] śvišča ŭ Minsku źleva naprava. Tamu ŭ hetaj situacyi my navat daktarami nie možam dapamahčy siryjcam. Choć tam užo aktyŭnych bajavych dziejańniaŭ nie viadziecca, ale tym nie mienš».

«Nie, my tudy (havorka pra fejki, jakija źjavilisia) voś vajskoŭcaŭ pašlem vajavać… Nam tam niama čaho rabić. Jašče raz padkreślivaju: patrebnyja buduć daktary — dapamožam. Vyklučna na dobraachvotnych asnovach. Tolki paśla taho, kali ŭ nas spadzie napružańnie ŭ svaich balnicach.

Nie, pačynajuć raskručvać: «urad Rasii pryniaŭ pastanovu». Z uradam Rasii išła razmova, kali my budziem kahości tudy pasyłać, kab Rasija nas padtrymała. Kali jaki-niebudź špital, pažadana, kab my z rasijanami pracavali, u ich vialiki vopyt. Voś i ŭsio pytańnie», - reziumavaŭ Alaksandr Łukašenka.

Nahadajem, što ŭčora źjaviŭsia prajekt pahadnieńnia ab supracoŭnictvie Rasii i Biełarusi ŭ akazańni humanitarnaj dapamohi Siryi, zhodna ź jakim u hetuju krainu nakiroŭvajecca biełaruski vajskovy kantynhient da 200 čałaviek dla «vykanańnia mierapryjemstvaŭ vyklučna ŭ humanitarnych metach pa-za zonaj bajavych dziejańniaŭ».

Biełaruskich vajskoŭcaŭ pašluć u Siryju. Prajekt pahadnieńnia pieršaj ahučyła Maskva

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie45

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Usie naviny →
Usie naviny

Śmierć udovam. Archieołah raskazaŭ pra znachodku, jakaja śviedčyć pra žudasny zvyčaj pieršych słavian na Biełarusi29

Bum na matču pa ŭsim śviecie: popyt raście, zapasy źmianšajucca5

Piać parad, jak prosta pazbavicca ad pachu i plam potu na adzieńni3

Rasijanie try hadziny bili pa Charkavie KABami, balistykaj i šachiedami. Ździejśniena kambinavanaja ataka na Dniapro2

«Kupałaŭcy» anansavali pačatak novaha teatralnaha siezona1

Pasažyrka «nie ŭkłałasia ŭ tajminh» padčas sanitarnaha prypynku — mižnarodny aŭtobus pajechaŭ bieź jaje5

Staŭ viadomy los źbiehłych dzikabrazaŭ u Rečyckim rajonie2

Bieraściejec uvoziŭ u Polšču biarozavaje palena. Akazałasia, heta kostka mamanta2

Vydaliŭ akaŭnt, pačyściŭ techniku — i ŭsio adno pryjšli. Mikita Łosik raskazaŭ, jak jaho vyličyli siłaviki25

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie45

«Zabić jaho ci adrezać jamu jajcy ja nie rašyŭsia». Padrabiaznaści trahiedyi ŭ Hdańsku, dzie vajar katavaŭ bojfrenda, a paśla zabiŭ siabie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić