Hramadstva

Sienatar, ankołah Aleh Sukonka pra Karanika: «Heta pieršaradny demahoh, jaho pryviała Kačanava»

Sienatar Aleh Sukonka daŭ intervju «Narodnaj Voli». Sukonka — viadomy ankołah, były kiraŭnik RNPC ankałohii imia Alaksandrava, zasłužany doktar Biełarusi. 

Aleh Sukonka. Fota: Maksim Śližeŭski, TUT.BY

Aproč inšaha, Sukonka vykazaŭsia pra papiaredniaha ministra achovy zdaroŭja Uładzimira Karanika. 

«Z Karanikam u nas asabistaja niepryjaź. Pryčym surjoznaja. Ja liču, što jon redki pieršaradny demahoh. Heta Kačanava jaho pryviała… Kali mianie prasili dać jamu charaktarystyku, ja skazaŭ: mahu napisać vialikimi litarami na papierčynie, ale heta budzie nieprystojnaje słova. 

A kali jon pryjšoŭ u Ministerstva, mianie vykinuli biez prava pracaŭładkavańnia». 

Doktar Sukonka taksama rezka raskrytykavaŭ utojvańnie statystyki zachvorvańnia na karanavirus: «Treba davać narmalnuju, pravilnuju, sumlennuju statystyku pa karanavirusie i ź jaje zychodzić. Nichto nie pavinien bajacca hetaj statystyki! Kolki ŭ nas pa-sapraŭdnamu ludziej chvoryja na kavid? Ni vy, ni ja nie viedajem dakładnaha adkazu.

— A vy ŭzdymali pytańnie pra statystyku ŭ viarchach?

— Ja nie prosta ŭzdymaŭ, a najechaŭ z hetaj nahody na ciapierašniaha i papiaredniaha ministraŭ achovy zdaroŭja. Ja pytaŭsia: dzie kanfierencyja pa vynikach pieršaj chvali karanavirusa? Čamu nie praviali, nie patłumačyli, nie zrabili vysnovy? Heta samaje važnaje — zrabić vysnovy, namiecić prahramu, zrazumieć, što rabić dalej. Karanavirus nikudy nie dzieniecca. … Treba viedać, ci budzie na ich dziejničać rasijskaja vakcyna abo nie. Heta vialikija daśledavańni! Treba hruntoŭna hetym zajmacca, strukturu vyznačyć, hrošy, tamu što heta tolki pačatak: dapuskaju, što karanavirus budzie i ŭ nastupnym hodzie, jon tolki źmienić svaju pryrodu.

Tak, u nas viaduć baraćbu z hetym virusam, ale treba, kab heta rabiłasia na najvyšejšym uzroŭni. Treba surjozna zajmacca prablemaj, a nie prosta tušyć pažar.

Ludzi pavinny viedać praŭdu! Tak było ŭ nas u ankałohii, kali ja pracavaŭ. My viali statystyku, dublavali jaje. U nas ža jość Nacyjanalny statystyčny kamitet…

— …iaki naohuł pierastaŭ publikavać źviestki pa śmiarotnaści.

— U nas usie pryvykli chavać, kab usio było nibyta cip-top. Ale ŭ nas niama ludziej, jakija zdolnyja skazać vysokamu načalstvu, što heta treba.

— Dyk vy ž sienatar, možacie ŭsio heta ahučyć na Usiebiełaruskim schodzie. I vy dobry pramoŭca.

— A ci varta?..

— Vy ž viedajecie pra adkryty list daktaroŭ, u jakim vystavili šerah surjoznych patrabavańniaŭ da ŭłady. Vy jaho padpisali?

— Nie padpisvaŭ i, ščyra kažučy, navat nie čytaŭ. Ja jak sienatar navat nie ŭmiešvaŭsia ŭ heta. Siadzieŭ cicha», — pryznaŭ doktar Sukonka.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Žonka Hałyhina adśviatkavała pad Minskam dzień naradžeńnia ŭ ruskim styli — u kakošniku i z tortam-matroškaj ŠMAT FOTA11

Žonka Hałyhina adśviatkavała pad Minskam dzień naradžeńnia ŭ ruskim styli — u kakošniku i z tortam-matroškaj ŠMAT FOTA

Usie naviny →
Usie naviny

Syn apošniaha šacha. Chto taki Reza Piechlevi, čyje imia vykrykvajuć paŭstancy irancy3

U Iranie padčas pratestaŭ zahinuli ŭžo bolš za 50 čałaviek1

Ukraina i ZŠA mohuć padpisać u Davosie pahadnieńnie ab adnaŭleńni na 800 młrd dalaraŭ

Doktar patłumačyŭ, jakija srodki nie dapamohuć vašym sustavam9

Zatrymać siońnia naftavy tankier amierykancam dapamahli ŭłady Vieniesueły. Tramp imi zadavoleny8

Tramp moža dać kožnamu žycharu Hrenłandyi pa 100 tysiač dalaraŭ za dałučeńnie da ZŠA23

«Ty ź inšaha ciesta». Jak zastavacca biełarusami za miažoj samim i hadavać imi dziaciej23

Adkul biarucca nazvy cykłonaŭ? I čamu mienavita «Uli»?1

U PandaDoc novy hienieralny dyrektar1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Žonka Hałyhina adśviatkavała pad Minskam dzień naradžeńnia ŭ ruskim styli — u kakošniku i z tortam-matroškaj ŠMAT FOTA11

Žonka Hałyhina adśviatkavała pad Minskam dzień naradžeńnia ŭ ruskim styli — u kakošniku i z tortam-matroškaj ŠMAT FOTA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić