Muzyka4343

Piać členaŭ kamisii, jakaja zabaraniła kancert «Dzieciukoŭ» praz «nizki mastacki ŭzrovień», tłumačać svaje rašeńni — cytaty

Alesiu Dzianisavu, lidaru haradzienskaha hurta «Dzieciuki», nie dali dazvoł na vystup u Minsku. Zajmałasia vyrašeńniem pytańnia mastackaja rada pry hałoŭnym upraŭleńni ideałahičnaj raboty Minharvykankama. Składajecca jana z čynoŭnikaŭ, dyrektaraŭ teatraŭ i kiraŭnika šou-baleta «Fiejeryja».

Aleś Dzianisaŭ. Fota — belsat.eu

Pa vynikach pasiadžeńnia, pryśviečanaha tvorčaści Dzianisava, rada adzinahałosna vyrašyła admović tamu ŭ praviadzieńni kancerta «praź nizki mastacki ŭzrovień vykanaŭcy».

Pratakoł pasiadžeńnia apublikavaŭ žurnalist Siarhiej Budkin.

«Naša Niva» vyrašyła padrabiaźniej pacikavicca ŭ členaŭ rady, što im nie spadabałasia ŭ tvorčaści Dzianisava.

Mastacki kiraŭnik ustanovy «Minskkancert» Alena Radzivonava nie ŭzhadała Dzianisava i hurt «Dzieciuki»:

«Kancert zabaronieny? Ja nie ŭ kursie…»

Daviedaŭšysia, što jaje imia staić pad rekamiendacyjaj admianić kancert, Radyjonava paprasiła pierazvanić paźniej, bo ŭ jaje narada. Paźniej zvanki sustrakaŭ aŭtaadkazčyk.

Alaksiej Kisialoŭ, mastacki kiraŭnik šoŭ-baleta «Fiejeryja», daŭ sapraŭdy fiejeryčny adkaz.

«Prajšło šmat času, praz nas prachodzić šmat hurtoŭ, ja ŭžo nie pamiataju, što heta za «Dzieciuki». Ja siońnia ŭžo nie skažu, što tam za pryčyna zabarony. Ale skažu tak — čamu nie prapuskajuć hurty? Tamu što jany hladziać, kab adlustroŭvała biełaruskuju kulturu. Vy ž razumiejcie, što ŭsie mierapryjemstvy i kancerty, što prachodziać u Biełarusi, navat zamiežnych vykanaŭcaŭ, musiać być u ramkach padobnaha chacia b, kab nie było niejkaha dysanansa. Vy heta robicie ŭ Respublicy Biełaruś, pravilna ž? Voś i, adpaviedna, jano musić adlustroŭvać niejkaje kulturnaje stanovišča, niejkuju kulturnuju… nieści z saboj. Kali tam nie prapuścili, značyć tam byli pytańni, i pytańni nu jak by nie takija, niaznačnyja, a sapraŭdy surjoznyja, tamu što tam, kali ŭ hurta štości nie toje, tekst nie toj — to puskajuć. Značyć, tam u vas byli inšyja pytańni i vielmi vialikija», — patłumačyŭ «Našaj Nivie» Kisialoŭ.

Admianić kancert paraili praz «nizki mastacki ŭzrovień vykanaŭcaŭ». A chto dla Kisialova vykanaŭcy z vysokim kulturnym uzroŭniem?

«Navi, Chlastoŭ… Jość kampazicyi, jakija adlustroŭvajuć niejkuju kulturu, spadčynu Biełarusi i hetak dalej… Viktoryja Aleška, Ina Afanaśjeva… «Drazdy» mnie asabista padabajucca! Tam jość pytańni, ale, u pryncypie, heta vielmi cikavy hurt, samabytny», — adkazaŭ surazmoŭca.

Namieśnica načalnika adździeła vychavaŭčaj i ideałahičnaj raboty Minharvykankama Nadzieja Vialikaja, paviedamiła, što pamiataje hurt «Dzieciuki».

Ale čamu jana prahałasavała za admienu kancerta?

«Nakolki ja siońnia vałodaju infarmacyjaj, usie dakumienty adpravili na radu u Minharvykankam, i tam byŭ padrychtavany adkaz. Adkazam zajmałasia ŭpraŭleńnie kultury», — adkazała Vialikaja.

Bolš uciamnaha adkazu atrymać nie vyjšła. Što ž, moža čynoŭnica chacia b patłumačyć, što piersanalna joj nie spadabałasia ŭ mastackim uzroŭni vykanaŭcy?

«Sprava ŭ tym, što maja kampietencyja bolš tyčycca ŭstanovaŭ adukacyi… Prabačcie, vy viedajecie, kolki praź mianie adkazaŭ prachodzić? Ja ž nie tolki toj radaj zajmajusia! Ja — namieśnik načalnika ideałahičnaj raboty horada! Treba aznajomicca, što ja tam prapisała, što mnie padabajecca, što nie padabajecca — mnie treba adkryć materyjał», — skazała Vialikaja.

Praŭda, paźniej jana ŭsio ž patłumačyła, što muzyka Dzianisava i «Dzieciukoŭ» heta «nie jaje».

«Mnie padabajecca Dzidziula. Žanet vielmi padabajecca, Iryna Darafiejeva», — pryviała prykłady muzykaŭ z vysokim mastackim uzroŭniem čynoŭnica.

Ale ž, padkreśliła Vialikaja, jaje muzyčnyja husty nie paŭpłyvali na rašeńnie zabaranić vystup Dzianisava. A što paŭpłyvała, jana tak i nie zmahła patłumačyć.

Dyrektar Moładzievaha teatra estrady Siarhiej Miadźviedzieŭ kamientavać historyju nie staŭ.

«Heta kalehijalnaje rašeńnie było, tamu abmiarkoŭvać jaho budzie niekarektna. Biezumoŭna, jano składajecca z asabistych rašeńniaŭ udzielnikaŭ kamisii, ale abmiarkoŭvać heta budzie niapravilna, bo heta kalehijalny orhan. Napeŭna, kali abmiarkoŭvali, to byli pryčyny», — paviedamiŭ jon.

Dyrektar Biełaruskaha dziaržaŭnaha moładzievaha teatra Viktar Staravojtaŭ uzhadaŭ hurt «Dzieciuki», jak i svoj udzieł u kamisii. Ale ž, pa jaho słovach, zusim nie maje času davać jaki-niebudź kamientar na hetuju temu.

Kamientary43

Ciapier čytajuć

Stali viadomyja padrabiaznaści pra trahiedyju ŭ Połackim manastyry16

Stali viadomyja padrabiaznaści pra trahiedyju ŭ Połackim manastyry

Usie naviny →
Usie naviny

Čamu paziachańnie takoje zaraznaje?

Upieršyniu za doŭhi čas padčas ataki bieśpiłotnikaŭ zahinuŭ žychar Padmaskoŭja9

U Połackim manastyry trahiedyja — spalili žančynu34

Robat paŭstaŭ na šou ŭ Kitai 4

Namieśnik ministra pryrodnych resursaŭ Rasii źbieh u ZŠA praź Minsk13

Padobny da nadmahilla pamiatny znak u Niaśvižy zaźziaŭ novym blaskam14

Dva kienty na Savieckaj u Breście ŭ kiepkach z ČZ padpiavali pad pieśniu «Žukoŭ». I mieli nieaściarožnaść zapościć heta ŭ treds15

«Žyćcio — štuka cikavaja, adnak». Zorka biełaruskaha handboła naniaŭsia fatohrafam, kab zdymać ulubionuju mnohimi biełaruskuju śpiavačku4

Z klininhavaj kampanii dadatkova ździerli ŭ biudžet až 1,1 miljona17

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stali viadomyja padrabiaznaści pra trahiedyju ŭ Połackim manastyry16

Stali viadomyja padrabiaznaści pra trahiedyju ŭ Połackim manastyry

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić