Biełaruskich mam pužajuć uspyškaj polijamijelitu ŭ krainie. Ci sapraŭdy jana jość?
U sacsietkach žančyny abmiarkoŭvajuć, što im telefanujuć z paliklinik i nastojliva rekamiendujuć zrabić dzieciam pryščepku ad polijamijelitu raniej za hrafik.

Kahości pužajuć tym, byccam u krainie ŭspyška hetaj vielmi niebiaśpiečnaj chvaroby (polijamijelit moža pryvieści da paraliču ci navat śmierci). Kamuści prosta kažuć, što ciapier jość dobraja francuzskaja vakcyna, a dalej moža być tolki rasijskaja dy kitajskaja.
Zhodna z nacyjanalnym płanam pryščepak, u Biełarusi dzieciam try pryščepki ad polijamijelitu robiać da hoda, a revakcynacyju — u 7 hadoŭ. Pra telefonnyja zvanki z paliklinik raspaviadajuć maci dziaciej 2020 hoda naradžeńnia — im zaraz 5‑6 hadoŭ.
Piedyjatarka i dyrektarka Centra sučasnaj piedyjatryi ŭ Minsku Nadzieja Dubatoŭka ŭ svaim błohu piša, što ŭspyški ciapier niama. A sapraŭdnaja pryčyna vyklikaŭ u palikliniki, miarkuje doktarka, — płanavaja revakcynacyja: «Naša kraina, jak i ŭvieś jeŭrapiejski rehijon, z 2002 hoda aficyjna siertyfikavana Suśvietnaj arhanizacyjaj achovy zdaroŭja jak terytoryja, svabodnaja ad polijamijelitu. Apošni vypadak zachvorvańnia, vyklikany miascovym dzikim virusam, rehistravaŭsia jašče ŭ 1964 hodzie».
Piedyjatarka padkreślivaje, što Biełaruś zmahła damahčysia takoha vysokaha statusu ŭ pieršuju čarhu dziakujučy masavaj vakcynacyi. Adnak hłabalna virus praciahvaje isnavać — i pakul u śviecie jość chacia b adno infikavanaje dzicia, ryzyka zavozu infiekcyi zastajecca. Tamu płanavaja revakcynacyja — adziny sposab zachavać biaśpieku ŭ krainie.
Da 2016 hoda ŭ Biełarusi vykarystoŭvali kambinavanuju schiemu: spačatku ŭvodzili inaktyvavanuju vakcynu, a paśla dla revakcynacyi vykarystoŭvali žyvuju. Ale paśla kraina stała vykarystoŭvać tolki inaktyvavanuju vakcynu. Heta zrabili dla taho, kab praduchilić redkija, ale patencyjna mahčymyja ŭskładnieńni ad žyvoj vakcyny.

Nadzieja tłumačyć: u vypadku nadzvyčajnaj situacyi ŭ krainie adbyłasia b ekstrannaja imunizacyja, jakaja tyčyłasia b usich dziaciej, a nie tolki 5-6-hadovych. Plus abaviazkova pravodzilisia b apieratyŭnyja rasśledavańni ŭźniknieńnia chvaroby (jak heta było napačatku źjaŭleńnia kavidu ŭ Biełarusi).
Pry sapraŭdnaj uspyšcy polijamijelitu daktary terminova pačali b vykarystoŭvać mienavita žyvuju vakcynu, bo jana pracuje chutčej i efiektyŭniej.

Pry hetym piedyjatarka kaža: kali zrabić revakcynacyju dziciaci raniej za 7 hadoŭ, heta jamu nie paškodzić i nijakich prablem praz heta nie ŭźniknie. Ale terminova pryščaplać dzicia nieabaviazkova — možna čakać tych samych 7 hadoŭ.
Niekatoryja śpiecyjalisty kažuć, što pryčyna zvankoŭ banalnaja. U hety momant u Biełarusi šmat vakcyny ad polijamijelitu, u jakoj zakančvajecca termin prydatnaści.
U Anhlii ŭsplosk zachvorvańniaŭ na mieninhit siarod moładzi. Krynica — načny kłub
Adzin nazalny sprej suprać hrypu, COVID i pnieŭmanii? Voś što raspracavali navukoŭcy
«Nie tolki ad hrypu abo kavidu». Navukoŭcy z ZŠA raspracoŭvajuć univiersalnuju vakcynu ad usich typaŭ lohačnych infiekcyj
U hankonhskaha hrypu źjaviłasia novaja raznavidnaść
Kamientary
SARS-CoV1 pryjšoŭ u Biełaruś u 2004-m-2005-m biez budź-jakaj rekłamy. Ludzi prosta pamirali ŭ pulmanałohijach ad "hłuchoj" pnieŭmanii.
Pry što havoryć ruskaja dama ŭ krainie, ź jakoj lezuć pad płot ź Litvoju mihranty?
Jakija takija "apieratyŭnyja rasśledvańni ŭźniknieńnia chvaroby"?