Nieruchomaść

U Minsku zdajuć kvateru za 65 dalaraŭ, ale z adnoj umovaj

Žyllo znachodzicca na Łahojskim trakcie, u prystojnaj dzieviacipaviarchoŭcy.

U Minsk źjaviłasia abjava pra arendu kvatery pa vielmi nizkaj canie — usiaho 65 dalaraŭ u miesiac. Adnak u takim košcie jość całkam kankretnaja pryčyna: uładalnik choča, kab arandatary sami rabili ramont, piša Onliner.by.

Žyllo znachodzicca na Łahojskim trakcie, u prystojnym dzieviacipaviarchoviku. Unutry — zvyčajnaja abstanoŭka 1990-ch: staryja špalery, linoleum, prostaja mebla. Pry hetym kvateru nielha nazvać zusim pustoj: u pakoi jość łožak, kanapa, kamoda i rabočy stoł; u vitalni — šafa; na kuchni — abiedzienny stoł, šafki, chaładzilnik i plita. Taksama ŭkazana, što ŭ kvatery jość prałka.

Pa abjavie kvateru zdajuć maksimum da siaredziny leta.

Asablivaść u tym, što budučamu arandataru prapanujuć nie prosta žyć, ale i pastupova zajmacca ramontam. U abjavie havorycca, što raboty ŭžo raspačatyja (naprykład, zamieniena pravodka i abnoŭleny bałkon) i ich treba pastupova praciahvać. Sa słoŭ aŭtara, pieravahu addaduć dvum-trom budaŭnikam: «Hałoŭnaje, kab kožny dzień rabiłasia niešta».

Siarod plusaŭ uładalnik nazyvaje i raźmiaščeńnie doma: pobač znachodziacca kramy, park i raka, prypynak tramvaja «Palihrafičnaja» — možna chutka dabracca da stancyi mietro «Płošča Jakuba Kołasa».

Košt štomiesiačnaj arendy takoha varyjantu — 65 dalaraŭ pa kursie.

Žurnalisty źviazalisia z uładalnikam kvatery, kab daviedacca, jak jon vyrašyŭsia na takuju niezvyčajnuju prapanovu arendy. Voś što jon raspavioŭ:

— U hetym rajonie lohka było b za dzień-dva zdać hetuju kvateru za 350 dalaraŭ, ale vyrašyŭ pasprabavać zdać jaje z umovaj, što arandatary buduć rabić ramont. Spačatku ŭvohule prapanoŭvaŭ žyć biaspłatna, tolki zajmacca pracami.

Maŭlaŭ, čałaviek budzie vykonvać zadačy prykładna na 1000—1500 rubloŭ u miesiac, a inakš ja mahu sam znajści budaŭnikoŭ i davać im ukazańni. Ramont zadumvaŭsia jak kaśmietyčny: pierakleić špalery, abnavić saviecki parkiet, meblu… Zvankoŭ było šmat, niekatoryja navat prychodzili na prahlad: adzin chłopiec byŭ hatovy žyć sa svajoj dziaŭčynaj i pastupova što-niebudź abnaŭlać, ale potym pieradumaŭ i viarnuŭ klučy. Dumaju ŭžo admovicca ad hetaj idei i zrabić usio samastojna — u budučyni płanuju žyć u hetaj kvatery sam.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Pasažyrku matacykła, jakaja zahinuła ŭ avaryi pad Brestam, litaralna razarvała na častki11

Pasažyrku matacykła, jakaja zahinuła ŭ avaryi pad Brestam, litaralna razarvała na častki

Usie naviny →
Usie naviny

133 siłaviki na 277 čałaviek, ź jakich 26 dzieci. Stała viadoma, jak razhaniali źlot pad Rasonami15

U baby Ani ŭ Čačerskim rajonie chata kruciejšaja za muziej. A sama jana śpiavaje, vyšyvaje i bieraže tradycyi3

U Hrodzienskim rajonie mužčyna pajšoŭ u les i nie viarnuŭsia

Italija prypyniła «šenhien» ź Ispanijaj na fonie mihranckaha kryzisu ŭ Sieucie

Łatvija «pa techničnych pryčynach» zakryła miažu ź Biełaruśsiu40

U Kienii raptoŭna zahinuli 15 słanoŭ. Pierad śmierciu ŭ ich byŭ paralič

Biełaruska chacieła vyjechać ź Biełarusi pa zamiežnym pašparcie. Jaje nie puścili2

Najdaražejšy dom červienia ŭ Minsku pradali amal za 400 tysiač dalaraŭ

Bieły dom abvinavaciŭ u situacyi ŭ Sieucie prychilnikaŭ «ultralevaj hłabalisckaj palityki»7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pasažyrku matacykła, jakaja zahinuła ŭ avaryi pad Brestam, litaralna razarvała na častki11

Pasažyrku matacykła, jakaja zahinuła ŭ avaryi pad Brestam, litaralna razarvała na častki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić